Ugledni znanstvenik Igor Rudan u svojoj kolumni za Večernji list odgovorio je na nekoliko aktualnih pitanja o pandemiji koronavirusa koji se ponovno pojavio u Hrvatskoj. Tvrdi da je sve više dokaza da virus nije nastao u laboratoriju, opovrgao je neke hipoteze te rekao da zasad još uvijek nemamo dovoljno čvrstih dokaza da je sezonstvo naglašeno obilježje ovoga koronavirusa.
Pouke iz prvog vala pandemije COVIDA-19
"U prethodnim sam tekstovima objasnio da je 'prvi val' pandemije, vrlo općenito govoreći, podijelio zemlje svijeta na dvije velike grupe. U prvoj su grupi države koje su se dobro pripremile i odlučno reagirale na pandemiju. Primijenile su neki od oblika strategije popularno nazvane 'čekićem i plesom'. Tako su protuepidemijskim mjerama najprije spasile mnoge ljudske živote. U svojim planovima obrane prihvatile su i da će njihove ekonomije pretrpjeti određenu štetu, koju su nastojale ublažiti programima potpore...
Zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji nakon popuštanja protuepidemijskih mjera, takve su države mogle relativno brzo normalizirati život. Nakon 'čekića' kojim su suzbile epidemiju, nastavile su 'plesati' s virusom kontrolirajući njegovo širenje dobro prilagođenim mjerama, ili su uspjele sasvim iskorijeniti virus, poput Novog Zelanda i Islanda, što te zemlje mogu zahvaliti povoljnom zemljopisnom položaju. Neke države, poput Južne Koreje, Tajvana, Japana, Vijetnama i Kube, nisu nikada ni imale karantenu u punom smislu, već su snažnom prvom linijom obrane, tj. upornim testiranjem i dosljednom izolacijom oboljelih i kontakata, ostvarile odlične rezultate tijekom prvog pandemijskog vala", piše Rudan.
Prema njemu, drugu skupinu čine države koje nisu dovoljno rano shvatile da je brzina širenja ovog virusa njegova ključna opasnost. "Zato su vlastodršci nekih država mislili da imaju više opcija na raspolaganju te su izgubili dragocjeno vrijeme odlučujući se između njih. Drugi su, pak, nastojeći izbjeći štete za svoje ekonomije, vjerovali da mogu ignorirati opasnost i odgađati primjenu protuepidemijskih mjera. Te države sada imaju vrlo velik broj zaraženih, znatno produljene karantene, a njihove su ekonomske aktivnosti također bitno narušene.
Propusti u odgovoru na prvi val zaraze doveli su i do povećanja unutarnjeg nezadovoljstva, napetosti i nestabilnosti u državama koje su podcijenile opasnost. One se sada također moraju ponovno otvarati iako nisu uspjele dovesti širenje zaraze pod epidemiološki nadzor. To će neminovno dovesti do daljnjeg znatnog porasta broja zaraženih i umrlih. Pritom malo tko planira putovati u njih turistički ili pak otvoriti njihovim građanima svoje granice", tvrdi Rudan.
Je li počeo drugi val?
"Ako ovu pandemiju analiziramo kao globalnu pojavu, tada su nazivi 'prvi val' ili 'drugi val' tek pitanje nečije perspektive. Naime, u globalnim razmjerima i dalje svjedočimo kontinuiranom širenju novog virusa ljudskom populacijom u velikom, prvom valu... Iz globalne perspektive, međutim, virus se i dalje širi svjetskim stanovništvom u velikom prvom valu. Taj prvi val bio je tek privremeno usporen protuepidemijskim mjerama koje su sve države svijeta odlučile primijeniti u nekom obliku. No, čim su mjere popustile, virus se nastavio širiti. Sada se to stanovništvu koje napušta karantene može činiti kao 'drugi val', no radi se tek o nastavku prvoga", tvrdi Rudan.
Dodaje kako zasad još uvijek nemamo dovoljno čvrstih dokaza da je sezonstvo naglašeno obilježje ovoga koronavirusa. Ipak, naglašava, postoje određene naznake da sezonske promjene temperature i vlage zraka donekle utječu na brzinu širenja zaraze, kao i na težinu simptoma kod novooboljelih.
"Zato treba biti oprezan i prema svim ranije iznesenim procjenama u javnosti da bi 'drugi val' mogao pogoditi Europu na jesen ili pak tijekom zime. Takva je dinamika karakteristična za viruse koji su jasno sezonski. Međutim, zasad se ne čini da novi koronavirus ima toliko jasna obilježja sezonstva pa usporedbe s ponašanjem sezonskih virusa vjerojatno nisu sasvim prikladne", kaže Rudan.
Utjecaj mobilnosti na širenje
Na pitanje što je presudno za daljnje širenje virusa i njegovo ponašanje tijekom ljeta, sezonstvo širenja ili mobilnost ljudi, Rudan kaže kako se iz do sada navedenih primjera može zaključiti ono što je svakom epidemiologu od početka pandemije sasvim jasno.
"Avionskom prijevozu, kao i karantenskim mjerama, zajednički je snažan utjecaj na mobilnost ljudi. Sve što je povećavalo mobilnost ljudi i njihov bliski kontakt, posebno u zatvorenim prostorima, pogodovalo je širenju novog koronavirusa. Također, sve što smanjuje mobilnost i grupiranje ljudi pogoduje suzbijanju širenja. Utjecaj sezonstva je i dalje moguć, ali se u ovome trenutku ne čini najvažnijim", smatra Rudan.
Opovrgnute hipoteze
Komentirao je i hipotezu da procijepljenosti od tuberkuloze stanovnike istočne Europe navodno štiti od većeg umiranja od COVID-19 u odnosu na zapadnu Europu. Tvrdi da prva kvalitetno provedena istraživanja pokazuju da to cjepivo nema nikakvoga zaštitnog učinka protiv COVIDA-19.
Opovrgao je kao dezinformacije o "dosezanju imuniteta krda u Švedskoj", ali i nekim drugim gradovima i područjima svijeta. Da je to nemoguće, kaže, potvrdila su i sva do sada provedena istraživanja seroprevalencije, tj. procjene udjela stanovništva koje je došlo u kontakt s virusom.
"Ta su istraživanja pokazala da procijepljenost nigdje nije dosegnula razmjere koji bi mogli spriječiti ili znatno ublažiti 'drugi val'. Čak ni u Švedskoj, gdje su mjere fizičke udaljenosti bile blaže no drugdje, ni 10% stanovništva još nije bilo izloženo virusu", upozorava.
Također, širila su se i mišljenja da "neće biti drugog vala", no Rudan tvrdi da takva mišljenja proizlaze iz nerazumijevanja transmisijske dinamike virusa, kao i nepoznavanja rezultata već provedenih analiza prisutnosti protutijela na virus među stanovništvom.
Virus nije stvoren u laboratoriju
Oni koji zbog uspjeha protuepidemijskih mjera misle da je COVID-19 prilično bezopasna bolest, Rudan tvrdi da ne razumiju epidemiologiju i da će sve širitelje dezinformacija stvarnost polako ali sigurno nastaviti demantirati iz tjedna u tjedan.
"Također, dokazi da je virus nastao u prirodi sve su čvršći i jasniji, a sve je manje vjerojatno da je mogao biti stvoren u laboratoriju. Zasad još nije s potpunom sigurnošću pronađena životinja koja je prenijela virus sa šišmiša na ljude. Najvjerojatnije je riječ o ljuskavcu, ali treba pričekati daljnja istraživanja kako bismo dobili jasnog prethodnika ovom novom koronavirusu i rekonstruirali mu cijelo 'obiteljsko stablo' u prirodi", kaže.
Primijetio je, piše, na društvenim mrežama i hipoteze o čipiranju ljudi novim cjepivom i povezanosti COVID-19 pandemije s 5G mrežom. "One mi se doista čine spekulacijama koje je netko izmislio, ali za koje nema baš nikakvih znanstvenih dokaza."
Vremenski tuneli
Rudan je objasnio da ova epidemija ima svoju dinamiku te da se države svijeta nalaze u svojevrsnim “vremenskim tunelima”, ovisno o tome kada je virus ušao na njihovo područje i dosegnuo dovoljan broj zaraženih kako bi se epidemija stabilizirala. Uvjeren je da je za predviđanje zbivanja u idućim tjednima najinformativnija trenutačna situacija u Iranu koji se u svojemu "vremenskom tunelu" nalazi od tri do četiri tjedna ispred zemalja Europe.
"Zahvaljujući dobro provedenim protuepidemijskim mjerama tijekom ožujka i travnja, Hrvatska je u svojem 'vremenskom tunelu' sada oko tjedan dana iza BiH i Srbije, a oko dva tjedna iza Sjeverne Makedonije. Praćenje mjera koje se upravo poduzimaju u tim zemljama i njihove učinkovitosti moglo bi pomoći u određivanju vlastitih mjera. S obzirom na to da nigdje u svijetu još nije ni približno dosegnuta kolektivna imunost, virus će se nastaviti širiti među stanovništvom. U većini zemalja svijeta zaraženo je manje od 10% stanovništva, a procjene govore da će biti potrebno oko 70% zaraženih da bi se virus prestao širiti svijetom. Stoga su i 'drugi val', kao i daljnji valovi, prilično izvjesni, osim ako novom koronavirusu dramatično ne smanjimo potencijal širenja", piše Rudan.
Upozorio je kako bismo u slučaju da je stopa umiranja bila 3-5%, morali dulje ostati u karanteni, vjerojatno sve do kraja svibnja. "Nakon toga bismo morali pribjegavati prilično kreativnim mjerama zaštite da bismo izbjegli velik broj žrtava. Međutim, sa stopom umiranja od oko 0,5-1%, koja i dalje nije nimalo bezazlena, ipak smo stekli znatno više opcija. Zato su epidemiolozi učinili nov veliki zaokret i relativno brzo nakon toga ublažili su mjere."
Ples s virusom
U svjetlu svih novih spoznaja i dokaza, osobno je čak predložio i liberalizaciju upravljanja osobnim rizikom od zaraze, putem suradnje stanovništva i stožera. "U takvom bi modelu 'plesa' s virusom svatko procijenio osobni rizik prihvatljiv za njega i njegove bližnje te se ponašao u skladu s time."
"Međutim, on zahtijeva veliku disciplinu i odličnu suradnju i povjerenje između stožera i stanovništva. U idućem razdoblju, faza 'plesa s virusom' bit će moguća uz protuepidemijske mjere koje će ipak biti sofisticiranije od onih u samom početku", piše Rudan.
Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
