Slovenija i Hrvatska još se službeno nisu ništa dogovorile, ali sumnje nema: Dvor na Uni, gradić uz granicu s Bosnom i Hercegovinom buduće je mjesto odlaganja otpada iz Nuklearne elektrane Krško. Pet tisuća stanovnika Dvora nije baš sretno što će u svom susjedstvu imati skladište uranija - kao ni stanovnici Novoga Grada s druge strane granice.
Pa je tako nuklearni otpad učinio nemoguće: ujedinio Hrvate, Bosance i Srbe.
Prazne ulice, napuštene kuće, zatvoreni poslovni prostori
- ožiljci od rata.
Tu i tamo kafić, knjižnica, zgrada općine i škola - to je Dvor.
Siromašna općina koja će na dar od države dobiti - nuklearni
otpad. A mještane je najviše strah upravo onečišćenja.
"I ovako je skoro uništeno, a ovako će ga uništiti skroz. Tu imamo dosta pčelara i ekološke proizvodnje, kada dođe tu, svi će reći: a tamo je nuklearni otpad, pčela prenosi", govori Dragan koji se i sam bavi proizvodnjem meda.
Odlagalište tik do izvora
Petstotinjak metara od izvora na kojem gospodin Dragan toči vodu nalazi se vojarna Čerkezovac, u kojoj bi se trebao odlagati sav medicinski otpad iz Hrvatske, ali i dio nuklearnog otpada iz Krškog. Zgradu čuvaju vojnici i dalje od ograde nas ne puštaju. Samo stotinjak metara od vojarne su kuće.
"Vojarna Čerkezovac nije na Trgovskoj gori, to je sinonim kao što ste i sami vidjeli. Ona se nalazi usred sela Matijevići, 100 metara od kuće gdje su mala djeca, osamsto metara od rijeke Une. Ovo nije primjereno mjesto za skladištenje takvog otpada", napominje za RTL DirektAnita Kolarec iz Stožera za zaštitu Dvora od nuklearnog otpada.
Hrvatska mora preuzeti polovicu otpada iz Krškog u roku od četiri godine, a dogovora sa susjedima Slovencima nema. Načelnik Općine kaže kako njih nitko ništa ne pita i da im je otpad nametnut.
"Dvor ima jasan stav o tome: mi smo 2015. rekli da smo protiv toga. Država mora prikazati Europskoj uniji da ispunjava određene obaveze, u protivnom će plaćati penale, nas ništa ne pitaju vezano za to", upozorava načelnik Općine Nikola Arbutina.
Načelnik Općine je SDSS-ovac, većina stanovnika su srpske nacionalnosti. Nuklearni otpad napravio je nemoguće: ujedinio je Srbe, Hrvate i Bosance. Samo sa Slovencima sloge nema.
To što će im u susjedstvo doći nuklearni otpad ne sviđa se stanovnicima Dvora, ali ni preko rijeke Une stanovnicima Novoga Grada.
Prosvjed i peticija
Dvije tisuće ljudi iz BiH prosvjedovale su protiv nuklearnog otpada u susjedstvu.
Kažu: "Nukelarnom otpadu nije mjesto na 800 metara od rijeke Une i nacionalnog parka!"
"Jako je lijepo što svaka zemlja ima svoje planove, ali nisu svi
ti planovi ostvarivi. Mi nećemo dopustiti nuklearni otpad pokraj
ove naše ljepotice. Na našoj strani je i domaće i međunarodno
pravo, na našoj strani je želja ljudi koji to ne žele." - Je li
vas tko iz hrvatske nešto pitao? "Apsolutno nitko i to je jedan
od problema", govori Mario
Crnković iz Udruge Green Tim Novi Grad.
Ništa ih nisu pitali i ništa im zauzvrat ne nude. No s druge strane rijeke - Dvor bi zbog nuklearnog otpada mogao dobiti osam milijuna kuna na godinu i novi pogon.
"Oni nude novac. Ovakvim prostorima je najbitnije radno sposobno stanovništvo, a mi ga, nažalost, nemamo."
Da, radnici za pogon će se teško naći jer ovdje pretežno živi staro stanovništvo. Imaju dvije pilane i 10 obrta koji zapošljavaju 120 ljudi. Već pet puta tražio se ravnatelj ove knjižnice, ali nikako ga ne uspijevaju pronaći.
Nuklearni otpad bacio je u depresiju gotovo sve stanovnike Dvora. Njih oko pet i pol tisuća potpisalo je peticiju protiv.
"Nećemo taj otpad - sve stanovništvo je protiv!"
