Premijer Plenković je okupio sve kako bi objasnio stanje u Ukrajini i pad letjelice na Zagreb. Premijer i predstavnici saborskih klubova iza zatvorenih vrata Banskih dvora analizirali su situaciju na istoku Europe.
Gosti RTL-a Danas su zastupnici Možemo! odnosno Domovinskog pokreta Sandra Benčić i Ivan Penava.
Sandra Bečić odmah je upitana o tome da premijer govori o 45 kilograma, ministar ranije o 120 kila teškoj bombi te zbunjuje li to javnost i ima li kakve informacije.
"Naravno da zbunjuje javnost, ja sam upravo na to danas upozorila na ovom sastanku da bi bilo dobro da se stvari ne komuniciraju unaprijed dok istraga ne bude u potpunosti završena. Čuli smo da je krenulo od toga da nije bilo eksplozivne naprave pa je onda ministar Banožić rekao da je bila eksplozivna naprava, govori o bombi od 120 kg, na što su svi vojni stručnjaci reagirali da je to nemoguće. Nakon toga imamo izjavu šefa NATO-a da nije bilo eksplozivne naprave", kazala je Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijeve koalicije.
"Premijer sada tvrdi da se radi o bombi od 45 kg eksploziva te da je eksplodirala pri dodiru sa tlom, ali na određenoj dubini. Spominjao je nekih 5 metara dubine. Mislim da nije trebao izlaziti s tim informacijama dok se cijela istraga ne zaokruži. Danas sam postavila pitanje na koje nisam dobila odgovor, a to je zašto je SOA na čelu te istrage, a ne Vojno sigurnosno-obavještajna agencija, jer ovo je njihova domena. Spomenuto nam je da sudjeluju i oni, ali ja bih voljela da vojni stručnjaci kažu kada istraga završi koji su nalazi. Jako je važno da se tu ne isprepliću razine odgovornosti“, dodala je Benčić."
Ivan Penava je prokomentirao sastanak s premijerom te je li to možda PR i gubljenje vremena:
"U politici se sve može tumačiti PR potezom. Mislim da je ovo dobar i konstruktivan potez, dijalog je uvijek dobrodošao i zapravo mogu reći pohvalno. Sve drugo vezano za ovaj slučaj je katastrofa. Govorimo o činjenici da je te noći samo dragi Bog čuvao hrvatsko nebo. Govorimo o činjenici da je on pao 100 metara dalje, da bismo danas oplakivali studente i da NATO ne može biti zamjena za Hrvatsku vojsku. Ove smiješne optužbe i prebacivanja odgovornosti na Mađare, Rumunje, NATO je dokaz naše nesposobnosti. Prije svega, NATO to smo mi, NATO je jako koliko smo mi jaki."
Komentirao je mogućnost da se to promijeni:
"Nemam taj dojam. Taj sastanak je bio konstruktivan iz aspekta
nekakvog dijaloga, ali da operativno tu postoje naznake ka nekom
poboljšanju, ne. Zato što su korijeni ovog problema u
nesposobnosti, uhljebljivanju stručnih kadrova, korumpiranosti.
Tu govorim i potresu, i o COVID-u, i o dronu i o demografskoj
katastrofi."
Benčić se osvrnula na to hoće li se uspjeti utvrditi tko je dron
poslao i s kojom namjerom?
"Teško je to sada pretpostavljati. Navodno se na tome radi. Postoji i putanja kojom je on išao, zna se da mu je domet 1000 km. Može se otprilike utvrditi od kuda je došao. To od kuda je on došao u ovim okolnostima, rata u Ukrajini i agresije i činjenice da se Ukrajina brani kako zna i umije, a to je da osim vojske sudjeluju i dobrovoljci, znamo kako je to bilo i kod nas, treba vremena da se to sve ustroji. Teško je detektirati radi li se tu o greški, sabotaži ili se radilo o namjeri", kazala je Benčić.
"Dakle moramo biti svjesni da će to biti teško utvrditi. Važno je ne u naprijed donositi zaključke i ne eskalirati situaciju više nego što je . Ali isto tako reći, da se bez obzira ne to, mi jesmo imali sreće, radi o ozbiljnom sigurnosnom propustu i to unutar NATO-a. Zašto je važno da te informacije dolaze izvana. Hrvatska zbog svog oblika, teško da može u trenutku kada nam nešto takvo uđe u zračni prostor, dići protuzračnu obrana. Nama je važno da imamo dojavu susjednih zemalja. To što nam nisu dojavili je zaista veliki propust i tu imamo oprečne izjave“, dodala je.
Penava je kazao da ne treba okrivljavati NATO, no upitan je vidi li ipak rupu u NATO-ovom kišobranu.
"Da se ne shvatimo krivo, NATO je potreban, dobri odnosi su potrebni, ali NATO je jak koliko su mu jake članice. Taj dron je pao u Hrvatsku, on je ugrozio hrvatske građane. Mi smo mogli brojati mrtve hrvatske studente. Ja ne mogu zbog toga kriviti Orbana ili bilo koga u NATO-u. Doseg radara koji mi posjedujemo je 400 i nešto km i naravno da to nadziranje ne staje na našim granicama. Naravno da pri brzini od 1000 km/h da vam je pola sata potrebno za 500 km", poručio je.
Komentirao je je li NATO tigar od papira.
"Nipošto to ne bih rekao. Međutim po pitanju protuzračne obrane. Taj se sustav sastoji od tri komponente. Osim radarskog nadzora, postoji protuzračna obrana i zrakoplovstvo koji moraju biti integrirani. Ovdje govorimo o dronu starom 70 godina, dugačak je 15 metara i mi danas, 2022. godine, nismo sposobni nositi se s takvom ugrozom. Što bismo radili da je takav projektil bio hipersoničan, da je letio 3000 km/h i da je dug tri metra", izjavio je Penava.
Osvrnuli su se i na rat u Ukrajini.
"Hrvatska je u Saboru, vrlo konsenzualno podržala Ukrajinu. Jasno je detektirano tko je agresor, a tko žrtva. Mi iz Klupa zeleno-lijevog bloka smatramo da svi napori međunarodne zajednice moraju biti usmjereni prema tome da se zaustavi trenutna vatra i da se otvori stvaran dijalog oko mogućeg rješenja u Ukrajini", kazala je Benčić.
"Što se tiče Ukrajine mislim da smo iskazali potrebno zajedništvo i u tom smislu mislim da ne treba dalje trošiti riječi. Međutim večeras treba poslati poruku da nama interes i sigurnost hrvatskih građana mora biti broj jedan. Zato smo i birani u Hrvatski sabor. Nažalost, iz nevolje u nevolju svjedočimo neoperativnosti i nesposobnosti. Uzdajemo se u partnere i u Europu, a samo ne u svoju izvršnu vlast", poručio je Penava.
