Predsjednik Vlade Andrej Plenković pozvao je danas predstavnike oporbenih stranaka na sastanak u Banske dvore radi nastavka dijaloga o situaciji u Ukrajini i mjerama koje Hrvatska poduzima, a jedna od tema sastanka ticala se i okolnosti pada vojne letjelice u Zagrebu.
Premijer Plenković dao je izjavu za medije nakon sastanka.
"Sastanak je bio usmjeren na opću ocjenu situacije, svega što smo procijenili da je bitno radi kvalitetnog informiranja i donošenja zaključaka", kazao je premijer.
"Prenijeli smo oporbenim čelnicima pouzdanu informaciju za koju sada možemo reći da je provjerena, a to je da je bespilotna letjelica bila naoružana, da je došlo do eksplozije, da je bilo riječ o avio bombi. Detalje o tome ćemo objavljivati kada cijeli proces istrage bude do kraja završen, ali je važno da to znamo, da nema dilema", kazao je premijer.
"Pronađen je upaljač, geleri, utvrđeno je da je bespilotna letjelica koja je naminjena za izviđanje bila prilagođena da na sebi nosi oružje", kazao je premijer.
"Sustav za motrenje i navođenje, bilo da su hrvatski, mađarski, rumunjski, prate zračni prostor, pogotovo u ovim okolnostima kada nema civilnih letova iznda Ukrajine, kada je zgusnutiji zračni promet u dijelovima Europe gdje su se premjestile rute letenja. Ono što je sigurno, a to sam vidio i posjetom našem centru za motrenje i navođenje, to sam utvrdio kroz posjet centru NATO-a, pouzdano znamo nakon što je letjelica pala može zabilježiti na rumunjskim radarima, mađarskim radarima i hrvatskim. Oni koji se tim bave, s obzirom da je bila slaba refleksija, nisu doživjel letjelicu kao nešto od čega prijeti opasnost. Ona je došla iz zračnog prostora savezničkih zemalja. Temeljem forenzike koja će se obaviti na crnoj kutiji letjelice utvrditi sve podatke koji bi bili korisni, a nastojat ćemo dobiti od svih zemalja, kroz EU i NATO, sve što bi nam moglo koristiti da upotpunimo sliku što se dogodilo", kazao je premijer.
Govorio je i o preletima francuskih i hrvatskih zrakoplova te kazao da je to važna poruka sigurnosti.
"U tijeku je operacija NATO-a koji se zove 'Plemeniti štit', avioni polijeću s nosača aviona i kontroliraju nebo i Bugarske, Rumunjske, BiH, preletjeli su nad Hrvatskom, ista stvar se događa s Mađarskom, Slovačkom,", kazao je.
Kazao je i da su kolege iz oporbe saznale važne informacije te da im je ponuđeno da se ovakva vrsta sastanka održava na jednoj bazi kada se procijeni da je bitno da se međusobno informiraju.
"Dojam je da su bili zadovoljni i da će im saznanja biti korisna u javnim nastupima", kazao je premijer.
Premijeru je postavljeno pitanje je li dron uzletio s ukrajinskog teritorija, kako je jučer ustvrdio ministar Mario Banožić.
"Jedino što znamo je točka na kojoj je dron prvi put uočen od strane radarskih sustava Rumunjske. Trenutak kad je on prvi put uočen, ne znači da je na tom mjestu lansiran. To ne znamo i zato sam rekao, možda je riječ o pogrešci, sabotaži ili namjeri. Odgovor nemamo. Neku vrstu zaključaka s moje strane očekivati, bilo bi preuranjeno", kazao je premijer.
"Tamo gdje ga se prvi put uočava, u tom trenutku pa do Zagreba ta letjelica leti pravocrtno. Što je bilo prije, to ne znamo", kazao je te dodao da se pouzdano ne zna tko je letjelicu lansirao.
Premijer je komentirao i detalje vezane uz avio bombu u letjelici te je li bomba težila 120 kilograma.
"Istraga traje, ono što je sigurno da je došlo do eksplozije. Eksplozija se dogodila u tlu na dubini od nekoliko metara. Sreća je da ta letjelica s bombom, a pronađen je upaljač, dijelovi bombe, koji su identificirani, brojevi upaljača su uspoređeni sa sličnim bombama. Govorim konkretno o onome što su dokazi koji su na temelju očevida prikupljeni. Zašto nije došlo do većih šteta, to će objasniti stručnjaci. Povoljna je okolnost da je letjelica pala na zemlju, a ne na zgradu studentskog doma, cestu, mostove, stambene zgrade i sve to smo detaljno objasnili predstavnicima oporbe", kazao je premijer.
"Nije nitko nikad rekao da ima 120 kilograma eksploziva. Ukupna težina bombe bi mogla imati, izvorno kako je proizvedena, 120 kila. Ako je to ta bomba u izvornoj proizvodnji bi trebala imati 45 kilograma eksploziva", kazao je premijer.
Premijer je komentirao i tko će braniti hrvatsko nebo s obizrom na aktualnu situaciju te nedostatak protuzračne obrane u Hrvatskoj.
"Hrvatska ima ratno zrakoplovstvo, niz zrakoplova koji su funkcionalni. Naši zrakoplovi nisu generacije i kvalitete kakve će biti Rafalei koji će biti u posjedu HRZ za nešto manje od dvije godine i tada ćemo imati puno veće sposobnosti. Važno je razumjeti da raspolažemo s tehnologijom starom 40-ak godina,a da ćemo za koju godinu imati najmoderniju tehnologiju", kazao je premijer te dodao da je to bio cilj nabave borbenih aviona.
Premijer je komentirao i tko će braniti hrvatsko nebo s obizrom na aktualnu situaciju te nedostatak protuzračne obrane u Hrvatskoj.
"Hrvatska ima ratno zrakoplovstvo, niz zrakoplova koji su funkcionalni. Naši zrakoplovi nisu generacije i kvalitete kakve će biti Rafalei koji će biti u posjedu HRZ za nešto manje od dvije godine i tada ćemo imati puno veće sposobnosti. Važno je razumjeti da raspolažemo s tehnologijom starom 40-ak godina, a da ćemo za koju godinu imati najmoderniju tehnologiju", kazao je premijer te dodao da je to bio cilj nabave borbenih aviona.
"Uz jačanje protuzračne obrane, bolje prenošenje informacija između sustava za motrenje i navođenja na razini NATO saveznica, uz dogovore o vježbama i partnerstvu sa zemljama članicama NATO-a, da smo država koja fizički graniči s Ukrajinom bili bi dio operacije 'Plemeniti štit' i svakog dana bi iznad hrvatskog neba bili isti zrakoplovi koje ste vidjeli ovih dana u zraku", kazao je premijer.
Kazao je da među saveznicama postoje mreže bilateralnih ugovora.
"One zemlje koje imaju slabije ili starije sposobnosti zrakoplovstva nerijetko sklapaju sporazume da se odvija kontrola sa saveznicima koji imaju moderniju tehnologiju i veće sposobnosti, primjerice sporazumi Albanije s Grčkom i Italijom. Takav dogovor postoji između Hrvatske i Mađarske, takav se dogovor može napraviti između Hrvatske i Italije, to mogu zemlje koje su najbliže", kazao je premijer.
"Takve aranžmane ćemo raditi sukladno procjenama, a Francuzi i Amerikanci su nam spremni pomoći", dodao je.
Osvrnuo se na navode oporbe da je napravio samopromociju preletom aviona i odgovorio je li na sastanku potegnuto to pitanje.
"Unaprijed sam otklonio to. Umjesto da se bavimo onime što je bitno, a to je da utvrdimo što se dogodilo padom letjelice, bavimo se smiješnim tezama o nečijem PR-u. Mislim da u ovih 5 i pol godina skoro nikad nisam išao davati izjavu nakon sastanka koalicije, to rade kolege partneri ili ministri. Razlog jedini zbog čega sam imao presicu u utorak je što smo tijekom sastanka shvatili da je održao presicu Stoltenberg, pa je na upit odgovorio da je letjelica bila nenaoružana. To se u trenutku dovelo u kontradikciju s onime što sam ja govorio i ministri. S ciljem točnog informiranja javnosti i eliminiranja kaosa iz etera, odlučio sam na sastanku momentalno izaći pred medije i reći što je činjenica", kazao je.
Komentirao je posjet češkog, poljskog i slovenskog premijera Ukrajini te odgovorio je li i on bio u tim kombinacijama.
"Znao sam da će ići. Riječ je o posjetu lidera koji u zadnje vrijeme nisu bili u Ukrajini. Ja sam tamo bio u prosincu prije svih koji su došli kasnije. Što se tiče jasnoće stava mene osobno u funkciji premijera i zastupnika u Europskom paralmentu, oni se nisu promijenili, bili su na tragu jedine moguće politike Hrvatske i tako će biti i dalje. Otišli su da bi poslali poruku. Ako bude potrebno bit će i drugih prigoda za to. To je bio aranžman trojice premijera", kazao je.
Premijer je komentirao što podrazumijeva ugovor s Mađarskom po pitanju njihovog čuvanja hrvatskog zračnog prostora.
"Pojasnili smo to i prije. Važno je da to javnost zna je li NATO nešto propustio ili nije. Sustav motrenja funkcionira tako da radarski sustavi zemalja saveznica prate što se dešava u zračnom prostoru. Oni prate letjelicu i javljaju u Torrejón. To je zapovjedništvo za južni dio NATO članica. Sve zemlje, Rumunjska, Mađarska i Hrvatska su pod Torrejónom. NATO zna nešto ako mu to kaže Rumunjska, Mađarska ili Hrvatska. Bez da im se išta javi, oni ne znaju. U izvanrednim okolnostima ako je baš tada u tom trenutku na području gdje je ta letjelica u zraku slučajno neki drugi zrakoplov koji to može registrirati pa da javi, što nije bio slučaj", kazao je premijer te još jednom ponovio da letjelica nije registrirana kao opasna.
