Šefovi triju najvećih umirovljeničkih stranaka; HSU-a, BUZ-a i SU-a, već dugo razmišljaju o ujedinjenju u jednu stranku, a na buduće parlamentarne izbore namjeravaju izaći zajedno sa SDP-om. Dobar dio razgovora je već obavljen, a za desetak dana bi predstavnici triju stranaka trebali na Iblerovom trgu pokazati broj članova, organizacija i vijećnika s kojima raspolažu, javlja Večernji.
Silvano Hrelja, šef HSU-a potvrdio je mogućnost ujedinjenja, a njegova je stranka jučer na sjednici svog Središnjeg odbora donijela odluku o primanju svih umirovljeničkih stranaka koje svoje političko djelovanje žele nastaviti pod njihovim okriljem. Hrelja smatra da je to dobar potez i jedini način da umirovljenička politika može postati relevantna.
Množenje umirovljeničkih stranaka
HSU je zadnji put samostalno izašao a izbore 2007., kada je skupio 100.000 glasova. Sada računaju na istu potporu, ali problem je to što se u međuvremenu namnožilo umirovljeničkih stranaka.
"Danas ih je petnaestak u registru političkih stranaka, no jasno je da većina postoji samo na papiru. Nekoliko ih je ključnih i njima, dođe li do ujedinjenja, nudimo i mjesta potpredsjednika i na nacionalnoj razini i u lokalnim organizacijama", kaže Hrelja i dodaje da je prvi cilj nakon ujedinjenja uvođenje obiteljske mirovine po zapadnoeuropskom principu.
Pregovori o ujedinjenju su najdalje došli s BUZ-om i DSU-om, a pregovara se i sa SU-om, čiji je šef, Lazar Grujić, ipak oprezan.
"Nisam protiv ujedinjenja. Mi ga želimo, ali postupno i pod patronatom SDP-a s kojim već dvije godine jako dobro surađujemo i s kojim smo već daleko odmakli u izradi programa za umirovljenike. Dakle, idemo po redu. Neka se prvo ujedine HSU i BUZ i neka idu sa SDP-om na izbore. Ići ćemo i mi, a bude li suradnja kvalitetna, neka dođe i do konačnog ujedinjenja", kaže Grujić.
Pravo vrijeme za ujedinjenje
O ujedinjenju političkih stranaka se priča već deset godina, a predsjednik BUZ-a, Milivoj Špika smatra da je sada pravo vrijeme za to.
"To je jedini način da budemo relevantna opcija i politički faktor. I zato treba započeti s tim procesom koji će trajati i na kraju završiti brisanjem stranaka iz registra. Kada bi postojao samo HSU u kojemu bismo bili svi mi i kada bi nam se otvorio prostor da pokažemo što želimo i znamo, uvjeren sam da bismo premašili prag, odnosno pet posto, a to je 150 do 200 tisuća glasova. Naše biračko tijelo reagira sukladno našem ponašanju. Umirovljenici žele biti politički faktor", smatra Špika.
Ranija suradnja sa SDP-om
Dodaje kako je zajednički izlazak na izbore sa SDP-om izvjesna opcija te da je umirovljenička politika najbliža lijevoj politici. Još otprije HSU ima potpisan sporazum sa SDP-om o izlasku na izbore, a podržali su i Zorana Milanovića u predsjedničkoj utrci. Iz SDP-a potvrđuju da se isto može očekivati i od drugih umirovljeničkih stranaka.
"Sa svima smo u kontaktu i mogu kazati da dobro surađujemo. Sa SU-om radimo već neko vrijeme i oni su podržali SDP i na europskim izborima, a s HSU-om obnovili smo staro partnerstvo. Sve te stranke imaju povijest suradnje, ali novo vrijeme nosi nove saveze i naš cilj doista jest da imamo uza se tu jednu jaku umirovljeničku opciju koja može povući i pet-šest pa i sedam posto glasova i koja nam može biti stabilan partner na duže staze", kaže politički tajnik SDP-a Davorko Vidović.
U kuloarima se govori kako je SDP spreman umirovljenicima dati dva ulazna mjesta u Saboru, no pregovori su dugi, a do parlamentarnih izbora još ima vremena.