Policijska službenica Marija Kulić iz Jelse na Hvaru mora, prema zahtjevu Regionalnog ureda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u Splitu, u roku od osam dana na račun HZZO-a vratiti 23.886,39 kuna. Riječ je o iznosu koji joj je, kako kaže, ispostava HZZO u Hvaru pogrešno obračunala tijekom bolovanja na kojem je, zbog komplikacija u trudnoći, bila od 2. svibnja do 17. studenoga 2017. godine te tijekom korištenja rodiljnog dopusta od 18. studenoga do 31. svibnja 2018., piše Slobodna Dalmacija.
Kulić je majka troje malodobne djece, a s njima i nezaposlenim suprugom živi u podstanarstvu.
"Netko nije osposobljen i ne zna raditi svoj posao"
"Nakon rođenja drugog djeteta, imala sam treću uzastopnu trudnoću i tada su mi dijagnosticirane komplikacije. Bila sam u ispostavi HZZO-a u Hvaru i pitala djelatnicu koja su moja prava, na što mi je odgovorila da i dalje nastavljam koristiti punu plaću u iznosu od 4700 kuna. No, s vremenom su u Regionalnom uredu u Splitu uvidjeli da sam dobila pogrešnu informaciju i pogrešan obračun, pa su pokrenuli postupak i za spomenuta razdoblja mi priznali plaću na teret HZZO-a od samo 2352,66 kuna.
Dakle, netko nije osposobljen i ne zna raditi svoj posao, a onda mi roditelji zbog toga gorko ispaštamo. HZZO sve to izrijekom konstatira u svojem rješenju, ali svejedno od mene traži da im vratim 23.886,39 kuna, i to pod prijetnjom sudske tužbe i dodatnih troškova", kazala je ova Jelšanka za Slobodnu Dalmaciju.
Tvrdi da se u ovoj situaciji našla jer nije bila upozorena da se između dviju trudnoća mora vratiti na posao najmanje tri mjeseca kako bi primala punu plaću. Da je to učinila, kaže, riskirala bi svoje i zdravlje djeteta.
"Izvan je svake pameti da nemam pravo na žalbu"
Osim što svojom plaćom od 4.700 kuna prehranjuje obitelj i plaća podstanarski najam, otplaćuje još i ratu kredita u iznosu od 2.800 kuna.
"Zamislite samo kako jedna peteročlana obitelj pod mojim uvjetima može preživljavati s mjesečnim primanjima od 2.352,66 kuna. Kod nas je na škoju sve i do 30 posto skuplje nego na kopnu, a samo nam je rata kredita veća gotovo 500 kuna od moje plaće. Pita li se itko u ovoj državi kolike su nam režije, koliki životni troškovi..., a sada još od mene traže odavno potrošeni novac koji su mi pogrešno isplatili.
Također je izvan svake pameti da nemam pravo na žalbu, ni na dogovor da to vraćam u ratama, a trebali bi mi ponuditi barem dvostruko dulji rok od vremena u kojem su mi plaćali nešto što navodno nisu trebali, jer pogreška nije moja, nego njihova", gnjevno govori Marija Kulić.
Ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić kazao je za Slobodnu Dalmaciju da u slučaju kada je do nepripadne isplate došlo pogreškom radnika Zavoda, osiguranica mora u zadanom roku vratiti iznos nepripadne isplate, ali bez zatezne kamate. Ako to ne učini onda joj se obračunavaju zatezne kamate od datuma podnošenja zahtjeva za dobrovoljno ispunjenje novčane obveze.
Ipak, kaže, u ovakvim slučajevima može se pisanim putem zatražiti obročnu otplatu.
