Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu održalo je konferenciju za novinare o rezultatima dosad provedenih izvida vezanih za pad bespilotne letjelice 10. ožujka 2022. u Zagrebu.
"Izdali smo nekoliko priopćenja. Iz balističkog vještačenja je bilo vidljivo kako se radi o aviobombi. Vršena su kemijsko-fizikalna vještačenja, balistička vještačenja i mišljenje vojne struke", rekao je županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu Jurica Ilić.
"Šteta od pada drona procijenjena na 600.000 kuna. Očevid proveden na četiri lokacije, odnosno na mjestima pada drona i padobrana. Mjesto je snimljeno dronom, izuzete su snimke videonadzora koje nažalost nisu zabilježile sam pad", rekao je načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije brigadir Jadranko Karlušić.
Letjelica za dubinsko izviđanje
"Sama letjelica je bila strogo čuvana tajna u SSSR-u. Stoga postoji nedostupnost tehničkih priručnika. Ona je namijenjena za dubinsko izviđanje teritorija. Leti visokim podzvučnim brzinama. Može provesti snimanja na visini od 300-600 metara. Lansira za 15 minuta posebnim lansirnim pogonom te kasnije preuzima mlazni motor. Točnost slijetanja je u 100 metara". rekao je glavni vojni zrakoplovni istražitelj brigadir Mario Počinok ujedno čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu.
"U Hrvatsku je ušla u 22:57, pri brzinama od 860-950 kilometara na sat, visina leta je 1341 cijelo vrijeme. Dolaskom na područje Zagreba kreće s pripremom za slijetanje, izbacuje višak goriva i padobran. Pri brzini od 90 na sat mijenja položaj i tada se otkačuje padobran te se aktivira glavni padobran i letjelica prelazi iz okomitog u horizontalni položaj. Propada brzinom od 6 metara u sekundi te izbacuje amonijak. Retroraketa smanjuje brzinu pada na 2 metra po sekundi", dodao je.
"U našem slučaju nije bilo veze između letjelice i glavnog padobrana. Zaključaj je da je bila iznimno održavana. Uzrok pada je narušen slijed kod automatskog slijetanja u dijelu kod aktiviranja glavnog padobrana", rekao je Počinok.
Krhotine od eksplozije
"Na samom mjestu pada prikupljeno je 47 dijelova krhotina eksplozivnog sredstva. Svi dijelovi su nastali od eksplozivne naprave. Pronađen je upaljač s ćiriličnim oznakama, radi se o univerzalnom upaljaču za aviobombe koji je bio stavljen na prednji dio. Kidanje krhotina pokazuje da se radilo o eksploziji. Riječ je bombi OFAP 100-120 naoružanu upaljačem koji je inicira eksploziju", rekao je načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu, Zapovjedništvo za potporu OS RH bojnik Mile Tomić.
Aviobomba
"Na osnovu prikupljanja dokaza i laboratorijskih vještačenja pokazuju da je na mjestu pada nastao krater promjera 5,5 metara i dubine 1,5 metar. Iz kratera su izvađene krhotine metalnih fragmenata. Dva fragmenta su pronađena i izvan kratera", rekla je glavna vještakinja za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić“ Ivana Bačić.
"Uočili smo da na fragmentima nema značajnih zacrnjena. Puno je fragmenata velikih dimenzija. Na tim fragmentima nisu detektirani tragovi vojnih eksploziva, niti privedenih eksploziva. Prilikom udara došlo je do eksplozije eksplozivnog sredstva, to pokazuje nastanak kratera, raspršivanje zemlje i kamenja", dodala je.
"Originalna aviobomba bi trebala sadržavati 40 do 46 kila vojnog eksploziva TNT-a za kojeg bi karakterističan bio nastanak zacrnjenja. Sve ukazuje da u bombi nije bilo toliko eksploziva", rekla je Bačić.
Slojevi boje na aviobombi su plava i žuta. Naš je zadatak bio da utvrdimo činjenica, a ne da donosimo zaključke", odgovorila je na pitanje signaliziraju li boje da je letjelica bila ukrajinska.
Brigadir Počinok je rekao da je letjelica automatizirana te da ne postoji mogućnost preuzimanja kontrole nad letjelicom.
"Čim je stavljena aviobomba, ona nije namijenjena svojoj osnovnoj svrsi - izviđanju", rekao je bojnik Tomić
