Mjerama štednje ministra zdravstva Darka Milinovića ne smo da nisu zadovoljna udruženja koja zastupaju interese korisnika zdravstvenog sustava, osiguranika i pacijenata, već i zdravstveni radnici. Nezadovoljstvo ključa u bolnicama u Zagrebu koje prema Milinovićevom planu gube autonomiju.
Najveća kritika predloženih promjena odnosi se na činjenicu da se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ostavlja izvan dosega reformskih mjera.
"HZZO je upravo idealna ustanova u kojoj bi se vrlo brzo mogle postići značajne uštede, ali što je važno, bez agresivnih zahvata koji remete funkcioniranje i kvalitetu zdravstvenog sustava. Naime u HZZO-u je u vrijeme računala i informatizacije zaposleno oko 4000 djelatnika, od kojih mnogi neproduktivno, koji troše silan novac, koji se prikazuje kao da ga troši zdravstveni sustav", upozorava sugovornik Business.hr-a iz zagrebačkog zdravstvenog sustava, koji HZZO opisuje kao "birokratsku tvrđavu koja sve više služi svojim zaposlenicima, a sve manje osiguranicima i zdravstvu".
Prema gruboj računici medijski najeksponiranije mjere uštede, koju je upravo Milinović u javnim istupima istaknuo u prvi plan, a odnosi se na stvaranje samo šest bolničkih uprava umjesto postojećih 16 u Zagrebu, uštedjet će se samo oko 850.000 kuna godišnje, dok je npr. štetan ugovor za nabavu cjepiva protiv svinjske gripe, za koji je odgovoran direktno Milinović, zdravstveni sustav koštao 15 milijuna kuna.
Dakle, "glavna" mjera štednje na ravnateljima i upravnim vijećima bolnica donijet će za 18 godina svotu koju je Milinović izgubio u jednom danu, upozorava.
80 posto novca bolnice troše na zaposlenike
"Kvaliteta zdravstvenih usluga će sigurno trpjeti, a ni pacijenti vjerojatno neće biti previše sretni i zadovoljni 'vozanjem' između bolnica. Mogućnosti značajnije financijske uštede u usporedbi s mogućnostima uštede u nemedicinskom dijelu djelatnosti doista su minimalne, imat će značajan negativan utjecaj na kvalitetu zdravstvenih usluga te izazvati osjećaj frustracije kod zdravstvenih radnika, a posljedično i pacijenata. Pasivan otpor zdravstvenih radnika provođenju mjera bit će logična posljedica njihove neracionalnosti i stručne neutemeljenosti", upozorava sugovornik.
Pristup ujedinjavanja pojedinih bolnica čije se djelatnosti prema ministru Milinoviću ''preklapaju'' krajnje je birokratski, simplificiran i mehanički, kaže isti izvor. Objašnjava da nominalno ista djelatnost ne mora značiti i isti sadržaj, naročito u pogledu kvalitete. Mjere ne predviđaju analizu kvalitete dijagnostičkih i terapijskih sadržaja pojedinih bolnica i odjela koji se po nazivu djelatnosti ''preklapaju'' pa se ne može znati ukida li se ista usluga ili po karakteru potpuno različita unatoč sličnosti u nazivu pojedinih odjela.
Zdravstveni radnici Milinoviću zamjeraju što je prilikom prezentacije svojih mjera potpuno zanemario kvalitetu zdravstvene zaštite, zadovoljstvo pacijenata uslugama. Također, upozoravaju da je ignorirao ekonomsku činjenicu da bolnice u prosjeku iz proračuna na izdatke za zaposlenike troše 70–80 posto sredstava, a samo 20–30 posto sredstava ostane za materijalne troškove.
"Enormni postotak izdvajanja iz proračuna na izdatke za zaposlenike, tj. veliki broj socijalno zaposlenih, i to pretežno nezdravstvenih djelatnika, ukazuje da bolnice imaju i ulogu održavanja socijalnog mira, a upravo tu postoji prostor i potreba za racionalizacijom", kaže sugovornik Business.hr-a. Smanjenje dijela troškova vidi kao i Milinović u ujedinjavanju javne nabave svih 16 zagrebačkih bolnica, ali pod uvjetom da opskrbu ne bi preuzelo nekoliko velikih tvrtki koje bi najprije eliminirale manje, a onda dogovorno nametnule svoje cijene i kvalitetu prema svom interesu.
Prethodni članci:
arti-201004260758006 arti-201005130041006 arti-201004280054006
