HNB će od rujna 2020. za banke uvesti novi izvještajni sustav, kojim se predviđa mjesečno prikupljanje podataka o svim novoodobrenim kreditima potrošačima na razini kreditne partije te jednom godišnje prikupljanje podataka o svim kreditima građana, javlja danas Večernji list. Odlukom o prikupljanju podataka o uvjetima kreditiranja potrošača, HNB će još šire pratiti pokazatelje zaduženosti potrošača.
Tako će banke morati izvještavati HNB o svakom pojedinačnom iznosu i uvjetima pod kojima je odobren neki kredit. Dakle, o kamatnoj stopi, trajanju i načinu otplate, kao i podacima o potrošaču, ukupnom dugu koji ima, visini prihoda te zalogu kojim mu je kredit osiguran. Za klijente se priprema i novo pitanje, a to je o namjeri iznajmljivanja nekretnine koja služi kao zalog za kredit i očekivanom prihodu od iznajmljivanja.
Kada postanu dostupni, ovi podaci će HNB-u omogućiti podrobniju analizu rizika povezanih s kreditiranjem potrošača, a time i olakšati ispunjavanje propisanog zadatka pridonošenja stabilnosti financijskog sustava u cjelini. Pored toga, ovi podaci potrebni su i za usklađivanje sa zahtjevima iz Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike o zatvaranju praznina u podacima o nekretninama kojima se na europskoj razini usklađuju podaci potrebni za procjenu i praćenje rizika za financijsku stabilnost povezanih s tržištem nekretnina.
Strah od hiptekarskog balona
Iza novog sustava izvještavanja velikim dijelom stoji strah europskih tijela od novog hipotekarnog balona i nedovoljno osiguranog duga. Naime, HNB tvrdi da će ovi podaci omogućiti podrobniju analizu rizika povezanih s kreditiranjem potrošača, ali i da su potrebni za usklađivanje sa zahtjevima iz Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike o zatvaranju praznina u podacima o nekretninama kojima se na europskoj razini usklađuju podaci potrebni za procjenu i praćenje rizika za financijsku stabilnost povezanih s tržištem nekretnina.
Moguće posljedice za klijente mogu biti mjere poput ograničenja najvećeg dopuštenog iznosa kredita u odnosu na dohodak (primjerice, iznos kredita ne smije premašiti iznos trogodišnje ili petogodišnje plaće), mogu se uvesti ograničenja otplate kredita u odnosu na dohodak na način da otplate kredita moraju biti manje od redovitog dohotka za propisani iznos ili u nekom omjeru ili ograničenja ročnosti određivanjem najdužeg roka dospijeća za pojedine vrste kredita.
Ove i slične mjere se ponekad različito oblikuju ovisno o pojedinim vrstama kredita pa su, primjerice, stroži uvjeti za kredite u stranoj valuti ili kod stambenih kredita blaži uvjeti za kupce prve nekretnine, a često se i međusobno nadopunjavaju, sve kako bi se utjecalo na rizike za financijsku stabilnost koji bi izvirali iz prezaduženosti potrošača, ističu u HNB-u, piše Večernji list.
