Svega nekoliko je sati preostalo do završetka samopopisivanja građana u prvi digitalni popis stanovništva proveden u Hrvatskoj. Do 15 sati učinilo je to više od 1.326.000 ljudi. Od ponedjeljka će tipkanje i klikove umjesto žitelja Lijepe naše obavljati 8000 popisivača. Svi oni koji su se sami popisali, moraju im pokazati kontrolni kod.
Dosad je sve, više-manje, prošlo u redu. Stoga se ravnateljica Državnog zavoda za statistiku, Lidija Brković, gostujući na RTL-u, zahvalila svim samopopisanima te ustvrdila da je zadovoljna brojem građana koji su to učinili. No, je li brojka od 8000 popisivača dovoljna da se sve prekontrolira i popišu oni koji dosad nisu popisani?
"To je više nego dovoljna brojka i kao što vidite već je više od 30 posto stanovništva popisano što će im naravno i dodatno olakšati posao. Ono što moram naglasiti je da će popisivači sutra izlaziti. To moram naglasiti, jer je bilo nemilih situacija u prošlom tjednu, zbog pojave lažnih popisivača. Naši popisivači će biti prepoznatljivi. Prije svega će biti prepoznatljivi po akreditaciji, svi imaju službene akreditacije s logom popisa i Zavoda za statistiku. Također imaju naše majice i maske.
Buduću da je ovo potpuno digitalni popis, u potpunosti smo napustili papirnate obrasce i ovoga puta imaju prijenosna računala sa sobom. Ako popisivač ne posjeduje sve te stvari sa sobom, jednostavno nemojte vjerovati da je to popisivač i moja preporuka je da svakako prvo pogledaju akreditaciju", upozorila je Brković.
Pitanje o pitanjima
Ponovno je morala odgovoriti na pitanje o pitanjima. I dalje stižu kritike zbog čega se u popisu inzistira na broju grla stoke, a ne na pristupu internetu ili osobama s invaliditetom.
"Konkretno što se tiče, imate li govedo ili koku ili ne znam neko drugo pitanje, imali smo dosta negativnih komentara. Ono što moram reći što se tiče popisivanja stoke, goveda, obradivih površina, prošle godine proveli smo cjelokupni popis poljoprivrede nakon 17 godina na području Republike Hrvatske i tu smo dobili odgovore na ta pitanja. Ovo pitanje je ubačeno isključivo kako bismo metodološki diferencirali urbano od ruralnog stanovništva.
S obzirom na to da je bio veliki interes javnosti, danas smo poslali priopćenje medijima u kojem smo objasnili zašto više nema pitanja koristite li računalo i internet, a to je zato što mi sada provodimo godišnje istraživanje o korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kućanstvima i kod pojedinca. To je sada istraživanje koje se provodi i na godišnjoj razini i gdje dobijemo kolika je zapravo rasprostranjenost korištenja računala unutar kućanstva, koliko ljudi koristi internet i zapravo za što najviše koriste internet. Upravo iz tog razloga više nemamo pitanja o internetu.
Ono što ljude još zanima je zašto nema podataka o osobama s invaliditetom. Isključivo zbog toga jer postoji Hrvatski registar osoba s invaliditetom, u kojem je registrirano više od pola milijuna osoba i on sadrži puno detaljnije podatke nego dva ili tri pitanja koja bismo mi pitali u upitniku. Prvilo je da ne opterećujemo dodatno građanstvo i ne postavljamo pitanja koja možemo dobiti iz nekih drugih", pojasnila je Brković.
Dosad nije bilo kazni, ali...
No, kakva god pitanja bila, građani na njih ne bi trebali netočno odgovarati. Naime, za upisivanje lažnih podataka predviđena je kazna od 10.000 kuna. Doduše, na prošlom popisu stanovništva nije naplaćena niti jedna.
"Mi imamo propisane kazne kako je to i bilo do sada, no kako ste rekli nije bilo do sada izricanja kazni, mi se nadamo da ih neće biti ni sada. Hrvatska inače ima jako dobar odaziv za popis. Ljudi dobro prihvaćaju popisivače što se tiče terenskog popisa, a i sama činjenica da je više od milijun i 300 tisuća građana iskoristilo mogućnost samopopisivanja pokazuje koliko je to naše istraživanje prepoznato u javnosti", zaključila je ravnateljica DZS-a.
