U magistarskom radu, koji bi iduće godine trebao biti objavljen kao knjiga, Rajković prvi put sustavno dokazuje da cilj Domovinskoga rata nije bila jeftina i brza pobjeda, nego socijalni prevrat te stvaranje društvenog sloja koji bi novoj vlasti jamčio dugogodišnju vladavinu. To je ujedno i prvi znanstveni rad na temu troškova rata od 1990. do 1995. godine, koji ruši niz uvriježenih vjerovanja, piše tjednik Nacional.
Naime, dosad nijedna vlada nikad nije jasno i točno izvijestila javnost o financiranju rata i načinu trošenja novca, a Rajković dokazuje da je netransparentnost trošenja i prikupljanja novca bila namjerna i da je tadašnje vodstvo, na čelu s prvim predsjednikom Franjom Tuđmanom, imalo na raspolaganju i bolje, modernije modele prikupljanja novca.
Država je dužna podnijeti završno izvješće
Rajković je iz raspoloživih podataka donio izračun da nas je pet godina rata stajalo tek 10,47 milijardi njemačkih maraka, ali to su samo izravni troškovi oslonjeni na podatke MORH-a, za plaće, uvoz i proizvodnju oružja, uvoz streljiva, izbjeglice. Minimalno je utrošena još milijarda tadašnjih njemačkih maraka, a da se nema podataka na što.
Također, Rajković u radu analizira i kako je država ignorirala klasične načine financiranja rata: izostale su ratne obveznice, državna potrošnja nije se iskoristila za ratnu proizvodnju, porez na profit, umjerena inflacija... Umjesto toga, rijetki su se obogatili na konvertiranju dinara u devize, paradržavni šverc nafte nije bio oporezovan, društveni i vojni stanovi su rasprodani, a građani su čak uplatili 770 milijuna maraka u lance sreće koji su propali i za koje nitko nikad nije odgovarao...
"Hrvatska vlast je do danas ostala svom narodu dužna podnijeti završno izvješće o financiranju Domovinskog rata do posljednje pojedinosti. Dok čekamo takvo izvješće, ovo istraživanje može poslužiti kao njegov privremeni nadomjestak", zaključuje u radu Rajković.
