Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna plaća u Hrvatskoj u svibnju je iznosila 6352 kune. No, treba naglasiti kako je više od 700.000 radnika s prosječnom plaćom manjom od 5252 kune.
Najveću su prosječnu plaću u svibnju imali zaposleni u proizvodnji kokosa i rafiniranih naftnih proizvoda - 16.053 kuna te zaposleni na vađenju sirove nafte i prirodnog plina s prosječnom plaćom od 15.787 kuna. Zaposleni u zračnom prijevozu imali su prosječnu plaću od 11.338 kuna, a slijede ih zaposleni u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka - njima je prosječna plaća iznosila 9815 kuna.
Bitno je naglasiti - točniju sliku nudi medijalna neto plaća, a ona je u svibnju iznosila 5252 kune.
Radnici u ugostiteljstvu slabo plaćeni
Najslabije su plaćeni u svibnju bili radnici na pripremi i usluživanju hrane i pića - njima je prosječna plaća iznosila 4140 kuna. Tu su zatim zaposleni u proizvodnji kože i srodnih proizvoda s prosječnom plaćom od 4155 kuna te oni u proizvodnji odjeće, s prosječnom plaćom od 4251 kunu.
Više od polovice zaposlenih radi u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo te u građevinarstvu, a sve su to ispodprosječno plaćena zanimanja. U trgovini na malo prosječna plaća u svibnju je iznosila 5213 kuna, u građevinarstvu 5374 kune.
Medijalna plaća pokazuje realno stanje stvari
Čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Saver naglašava kako je u svibnju bilo i nešto više radnih sati pa je tako i medijalna plaća bila nešto viša nego u mjesecu prije.
'Cijelo se vrijeme kod nas barata s prosječnom plaćom, a medijalna plaća pokazuje da polovica radnika od ukupno zaposlenih kojih je sada malo više od 1,4 milijuna prima manju plaću od 5252 kune, znači njih nešto više od 700 tisuća. Plaća radnika sadrži često i izdatke vezane za rate kredita, kupovanje na rate pa je raspoloživi dio plaće za radnike manji od onog koji nam se statistički nudi. U Hrvatskoj se ne prati statistički koliko je prosječan iznos rate kredita građana', kazao je za Večernji.
Nezadovoljan najavljenom poreznom reformom
Najavljenom poreznom reformom, navodi, radnici s malim i prosječnim plaćama neće dobiti ništa, a oni se najviše iseljavanju.
'Ali zato će s poreznim promjenama od 1000 do 2000 kuna dobiti oni s visokim menadžerskim plaćama, koji imaju bruto plaće 40.000 kuna. Samo oko 5% informatičara i liječnika samaca ima veću plaću od 16.500 kuna neto, odnosno bruto 26.600 kuna. Ako liječnik ili informatičar koji ima bruto plaću 28.000 kuna odlazi u inozemstvo, on odlazi zbog besramno dobre ponude i njega neće zadržati nekoliko stotina kuna više u Hrvatskoj, a naši visokopozicionirani menadžeri, članovi uprava ionako ne odlaze iz Hrvatske', rekao je Sever.
Ljudi koji žive samo od svoje plaće ne mogu se ostvariti u Hrvatskoj
Profesor socijalne politike Gojko Bežovan naglasio je kako su prihodi od plaća tek jedan pokazatelj dobrobiti građana jer u Hrvatskoj imamo 27 posto BDP-a na crno pa će tako, navodi, vlasnik dva četverokrevetna apartmana u Dubrovniku koji godišnje plati paušal od 2400 kuna zaraditi koliko i kirurg u Zagrebu.
'Ljudi koji žive samo od svoje plaće i mladi s VSS-om ne mogu ostvariti u Hrvatskoj svoje životne aspiracije s našom prosječnom plaćom i ti mladi i dalje će se iseljavati. Mladi imaju veće aspiracije od nas starijih i, ako je netko od njih migrant u Zagrebu, mora plaćati podstanarstvo ili stambeni kredit, on je osuđen na preživljavanje osobito ako ima malu djecu u koju treba ulagati', zaključio je Bežovan.
