U Hrvatskim autocestama svojedobno se digla velika bura oko vidljivo istaknutih podataka zaposlenika na naplatnim kućicama. Fotografije i imena uklonjeni su nakon odluke Agencije za zaštitu osobnih podataka. Čelnik cestarskog sindikata Mijat Stanić otkriva da su od tada popularna adresa raznih pritužbi, najčešće zbog nadzornih kamera. Zovu čak i trgovci, službenici banaka, do onih iz manjih privatnih firmi.
''Po tim pravilima i Zakonu o zaštiti osobnih podataka strogo je povučena granica te zaštite privatnosti što poslodavac ima pravo, a što nema. Često puta će vam staviti prislušni uređaj negdje tajno, neku kamericu negdje sakriti iza zavjese. Svega ima. Jednostavno, mi živimo u divljem sustavu u kojem se najmanje drži zakona'', kaže Stanić.
Interne kontrole nisu rijetke
Kad su trgovci u pitanju, oni se već odavna osjećaju kao u 'Big brotheru', kaže čelnica Sindikata trgovine Dragica Mišeljić. No, tamo gdje je izabrano radničko vijeće, za kamere treba njihova suglasnost i opravdani razlog.
U Zagrebu su, pak, primjerice dosta negodovanja izazvali GPS uređaji u radnim strojevima Vodoopskrbe i odvodnje, kao i alkotestiranje vozača viličara u jednom centru namještaja. Opravdanost provođenja interne kontrole ističu i u HAK-u, koji godinu i pol od izbijanja afere s motrenjem zaposlenika, vodi nekoliko sporova. Glasnogovornik Alan Vojvodić, međutim, ističe, stalo se na kraj eskalirajućoj pojavi lažiranja prebivališta zbog naknada za prijevoz.
Osim nadležne inspekcije, Mijat Stanić kao jednu od adresa prijave sumnji u kršenje privatnosti, upućuje na Agenciju za zaštitu osobnih podataka. Njezin ravnatelj Dubravko Bilić, pak, otkriva da su imali prijava i zbog provjere otiska prsta radi evidencije dolaska na posao, što u zakonu o radu nije jasno definirano.
