Kako je objasnio Primorac za Danas.hr, mogućnost da Čačić izbjegne izdržavanje zatvorske kazne krije se u tome što su Mađarska i Hrvatska potpisnice Konvencije o transferu osuđivanih osoba.
Po tome, Čačić može zatražiti izdržavanje kazne u Hrvatskoj, a predmet tada dolazi pred hrvatski sud, odnosno mora ga preuzeti tročlano sudsko vijeće. Ono zakazuje ročište na kojem utvrđuje je li osuđenik hrvatski državljanin, je li strana presuda pravomoćna, je li djelo za koje je osoba osuđena kazneno djelo prema našem zakonu te je li Republika Hrvatska preuzela izvršenje kazne.
"Zanimljivo je da i sama Konvencija kaže da automatizmom preuzimanja predmeta to ne znači odmah i izdržavanje kazne zatvora", kaže Primorac pa objašnjava da sud ne smije naknadno utvrđivati činjenice koje su utvrđene (dakle, sud mora u svoju presudu unijeti potpunu izreku mađarskog suda), te ne smije izreći težu kaznu od one koju je izrekao mađarski sud.
"Ali Konvencija kaže da se kazna može izmijeniti u blažu. U Mađarskoj je kazna za izazivanje prometne nesreće iz nehata od godinu do pet godina zatvora, a u Hrvatskoj od šest mjeseci do pet godina zatvora, a može se izreći i uvjetna osuda", kaže Primorac i napominje da se izrečena kazna zatvora jedino ne može zamijeniti u novčanu kaznu.
Nakon odluke hrvatskog suda, Čačiću ostaje i mogućnost žalbe, a kad odluka postane pravomoćna, Čačić ima pravo tražiti i odgodu kazne ili tražiti pomilovanje, o čemu odlučuje predsjednik države.
Primorac ne zna je li ijedan hrvatski sud dosad na ovaj način umanjio kaznu nekom našem državljaninu koji je osuđen u inozemstvu, ali ističe sličan primjer iz susjedne BiH. Tamo je Vrhovni sud BiH smanjio kaznu riječkom kardiokirurgu dr. Ognjenu Šimiću, koji je u Hrvatskoj bio pravomoćno osuđen na pet godina zatvora zbog uzimanja mita. Kaznu su mu smanjili na dvije i pol godine zatvora, ali Šimić je preminuo u sarajevskom zatvoru početkom svibnja ove godine.
