RTL-ov magazin Potraga provjerio je o čemu se radi, te na primjeru izgradnje obične septičke jame dokazuje koliko su radovi točno preplaćeni.
Mještani ogorčeni
Novinarskoj ekipi mještani Račinovaca pokazali su na koji su im način domovi obnavljani.
'Dolazimo do čuvene spavaće sobe u slovu L, to ako niste nikada vidjeli, sada imate priliku. Mislim da je to novitet u građevinarstvu', pokazao je Luka Babić. 'Dim. Moram otvoriti vrata, sve je u dimu. Ova ventilacija vodi u drugu sobu', opisuje Josip Kovačić. Takvih primjera je napretek.
I štokovi su počeli otpadati, a mještanima je rečeno da moraju sami sebi lajsne zalijepiti, potvrdila je Slavica Bajinac.
Do 100 tisuća eura za obnovu
'Obnova moje kuće koštala je 100 tisuća eura. Ja sam za te novce mogao na Pantovčaku kupiti 55 kvadrata stambenog prostora. Čekam dvije i pol godine, još uvijek nisam uselio. Evo, treća firma završava kuću', požalio se Marko Brnić iz Račinovaca.
Zbog loše izvedenih radova i velike cijene mještani tvrde: 'Radi se o velikoj pljački'.
'Došli smo i do čuvenih septičkih jama koje su tako masno plaćene, a vodonepropusne su! Stavili su samo beton, to košta pet, šest tisuća kuna. A u našem troškovniku je negdje 23-24 tisuće. U početku su čak naplaćivali po 65 tisuća', otkrio je Luka Babić.
To su cijene koje su izvođači radova ispostavili državi.
Koliko je objekata obnovljeno?
Sve je počelo 17. svibnja 2014. kada je Sava probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca. Tri dana kasnije Vlada je proglasila katastrofu u istočnoj Slavoniji. Materijalna šteta bila je golema i ljudima je trebalo popraviti kuće.
'Dobro, nije iz našeg džepa, to država plaća', kazao je tadašnji premijer Zoran Milanović prilikom posjete poplavljenim područjima obećavši zajedno s ministricom Ankom Mrak Taritaš potpunu obnovu.
I država je platila - 500 milijuna kuna za 1.088 stambenih objekata.
'Došla je ta građevinska mafija, lopovi, đubretari, koji su opljačkali ovaj narod, opljačkali. Ugradili su škart, a uzeli velike, velike novce', tvrdi Luka Babić.
Ministarstvo je odobrilo troškovnike od više od 700 tisuća kuna po kući - bez PDV-a. Na natječaju su posao obnove dobila 22 izvođača radova i zajednica ponuditelja.
Radovi nisu dovršeni
Dio objekata još je nedovršen. Na pitanje hoće li ikada dobiti fasadu Josip iz Račinovaca nema odgovor. No, ne vjeruje da će se to ikada dogoditi jer su radovi službeno gotovi.
'Kažu da ova septička jama vrijedi 60 tisuća kuna. Skoro da za taj novac mogu kupiti kuću tu u selu', još je jedan u nizu prigovara mještana.
Ista tvrtka izvođač je na obje kuće. Kao i za septičke jame, za mnoge druge poslove angažirali su i podizvođače. Upravo njihove riječi potvrđuju da je riječ o pljački.
'Meni je plaćeno to što mi je plaćeno. Ja sam radio po toj cijeni, a sad koju su oni cijenu imali... Ja sam radio, njihov je bio materijal. Znam da su oni naplaćivali državi 64 tisuće kuna. Nisu problem samo jame, tu su problem i kuće, ta obnova cijela je bila lopovluk', priznao je jedan od podizvođača. Njemu je, prema računu što ga je pokazao novinarima, tvrtka Aksion za septičku jamu platila samo pet i pol tisuća kuna.
Različiti računi
Aksion je zajedno s još pet izvođača bio u zajednici čiji nositelj je bila tvrtka Suhomont. Među sobom su podijelili poslove, pa je tako Aksion između ostalog radio i spomenute septičke jame.
Vlasnik Aksiona uvjerava da je sve rađeno superkvalitetno. 'Ta septička stvarno dođe 30 tisuća kuna. Beton je vodonepropusan', rekao je vlasnik Aksiona Stjepan Grubanović negirajući da su jame naplaćivane 64 tisuće kuna.
No prema računima za jamu koju su podizvođaču platili pet i pol tisuća kuna, Suhomont im je dao 30 tisuća. Vlasnik Suhomonta Mile Krmek tvrdi da su septičke jame koštale 42-45 tisuće kuna, bez PDV-a.
'Ako je tvrtka Aksion sve račune ispostavljala vama, a vi ste zajednički ispostavljali sve račune za istu grupu? Kako je onda moguće da kod vas košta 45 tisuća kuna, kod njih 30 tisuća, a podizvođač dobije pet i pol tisuća kuna za to', glasilo je novinarsko pitanje.
Bivša ministrica: Nismo mogli sve kontrolirati
'Ne znam o čemu se radi. Postoji ugovorni troškovnik. Ja ću vam reći koliko sam maržu uzimao. Od svoje zajednice ponuđača 3%, od kooperanata 5%, i to sam vukao ljude za rukav da rade', objašnjava vlasnik Suhomonta, odbijajući pokazati račun. Račune nije želio pokazati ni Hrvoje Anton iz osječkog IGH koji je sudjelovao u nadzoru radova.
Zbog toga su dodatna objašenja zatražena od Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) iz Zagreba. Prema njihovoj dokumentaciji jedna septička jama u Gunji mogla je koštati najviše 23 tisuće kuna.
Konkretan odgovor ekipa Potrage nije dobila ni od tadašnje ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš.
'Da sam imala deset godina vremena, onda bismo mogli sve iskontrolirati. Ministarstvo ne radi na terenu, nego moramo uzeti nekog drugog za to. Odluka je bila to napraviti u godinu dana', reklaje bivša ministrica Mrak Taritaš.
I novinar 24sata Ivan Pandžić, i sam porijeklom iz Gunje, ovoj se temi posebno posvetio. 'Znam za konkretan slučaj tvrtke koja je prošla predstečajnu nagodbu i imala pet zaposlenih. Isplaćeno joj je na ime obnove 27 i pol milijuna kuna iz proračuna, a nigdje ih nema u natječajima. Oni su dobili poslove u drugoj ruci. Ona prva ruka koja je potpisivala ugovore je uzela novce, druga ruka je odradila posao jeftinije, a oni su prepustili posao nekome još jeftinije', tvrdi Pandžić.
DORH istražuje obnovu
Takav način poslovanja posebno boli ljude koji su odlučili sami obnoviti svoje kuće. Oni su dobili od 40 do 70 tisuća kuna od države. Nisu htjeli pred kamere, no rekli su kako su se oni pogađali za radove. Oni su prihvatili 40 tisuća kuna od države kako bi sami obnovili kuću. Dizanje zidova stajalo ih je 25 tisuća kuna, taj isti posao u troškovniku koji je ispostavljen državi stoji 220 tisuća.
'Ja sam državi kao državi zahvalan jer je dala novce. Ali oni koji su plaćali nisu vodili računa kome su i koliko plaćali', ističe Luka Babić iz Račinovaca.
Upravo zbog toga iz državne blagajne najviše su dobili razni profiteri. Kako i koliko trenutačno istražuje Državno odvjetništvo.
