Najglasniji u tim obećanjima bio je jedan od tadašnjih kreatora HDZ-ovog gospodarskog programa, ali i političkih "jastrebova" u redovima stranke Šime Đodan. On je na predizbornim skupovima davne 1990. obećavao kako će hrvatska dijaspora izravno ili kroz ulaganja poslati u svoju djedovinu ni manje ni više nego 150 do 200 milijardi američkih dolara.
Obećanja s početka 1990-ih
Mnogi su u međuvremenu, kao dokaz tadašnjih propalih ili lažnih obećanja, potezali upravo te Đodanove krilatice. On je u to vrijeme izračunao da ekonomski potencijal hratske dijaspore iznosi između 450 i 500 milijardi američkih dolara.
Drugim riječima, gotovo polovicu tog ukupnog potencijala dijaspora je, prema Đodanovim uvjeravanjima, trebala "vratiti" u Hrvatsku.
On je u to vrijeme obećavao da će se takvo što dogoditi vrlo brzo i da puste iseljeničke milijarde samo čekaju da Hrvatska postane samostalnom i neovisnom državom.
Službeni i neslužbeni priljev
Danas, četvrt stoljeća kasnije, te su najave i obećanja polovično ostvareni. Prema podacima Svjetske banke i Hrvatske narodne banke, koje prenosi Glas Slavonije, hrvatski iseljenici svojim obiteljima u Hrvatskoj šalju oko milijardu i pol dolara godišnje.
U Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske kažu kako je riječ samo o službenim podacima, dok se pretpostavlja kako neslužbenim kanalima (tzv. pocket money) pristiže bar još ista tolika svota svake godine. Prema tim procjenama, od 1993. do 2015. u Hrvatsku se slilo više od 65 milijardi 'iseljeničkih' dolara.
To je nešto manje od polovice iznosa kojeg je HDZ-ov prvak najavljivao početkom 1990-tih, ali nudeći njihov priljev u mnogo kraćem razdoblju.
Srazmjerno veličini, imamo najveću dijasporu
Prema tome, iseljenici svake godine u Hrvatsku, ovim ili onim putem, pošalju oko tri milijarde dolara.
Hrvatska je izrazito iseljenička zemlja i srazmjerno broju stanovnika ima vjerojatno najveću dijasporu od svih europskih zemalja. Procjenjuje se da iseljenih Hrvata i njihovih potomaka ima oko tri milijuna. U dvanaest europskih zemalja ih je oko 350 tisuća, a u Bosni i Hercegovini gdje su konstitutivni narod, živi ih oko 570 tisuća.
Naravno, nisu svi podjednake ekonomske moći i ne šalju svi novce u stari zavičaj, odnosno pradomovinu.
Iseljenici se sve više vraćaju
No, javio se drugi trend. U posljednje vrijeme uočljiv je povećani interes iseljenika ili njihovih potomaka za povratak u Hrvatsku.
Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog ureda,, u 2013. godini vratilo ih se oko 11 tisuća. Mnogi od njih po povratku otvaraju male obiteljske biznise, a neki se odvaže i na veće, naročito u turizmu.
Prema podacima Državnog ureda najviše se Hrvata vraća iz Njemačke i Austrije, iz SAD-a i Kanade te Australije i Južne Amerike, piše Glas Slavonije.
