Situacija u Ukrajini je sve dramatičnija. Nakon što je Rusija jučer priznala odmetnute pokrajine Donjeck i Lugansk, Zapad je odgovorio sankcijama. Situaciju su za RTL Direkt komentirali bivši ministri vanjskih poslova Vesna Pusić i Miro Kovač.
"Nije to samo malo, na početku je izgledalo kao da će biti samo malo. Šokantno je, jer su na početku bile najavljene sankcije prema ova dva dijela Ukrajine koje je Rusija sada priznala kao neovisne. Sankcije prema tim dijelovima su zaista ništa", rekla je Pusić.
"Sada je Biden najavio sankcije prema vojnoj banci, VTB banci koja je dioničar u Fortenovi, dakle već je došlo do nas. Sad je pitanje što to znači, kakve to ima posljedice za tvrtke koje su u njihovu vlasništvu i ne mogu sa svojim dugom raspolagati na međunarodnim burzama. To nije malo, ali naravno Biden je rekao da je to 'prva grupa", dodala je.
Najžešće sankcije
Kovač smatra kako bi najžešće sankcije bile na platni promet. "To za sada nije programirano, to bi bilo vrlo žestoko. Pa i Nijemci nisu baš tome zasad skloni. Moje je mišljenje da ove sankcije neće Rusiju odvratiti od nastavka pritiskanja Zapada i SAD-a. Rusi su lani očito donijeli odluku da njima poredak u Europi koji je dogovoren nakon njemačkog ujedinjenja i nakon Pariške povelje, ne odgovara. Vidjeli su slabost u SAD-u, napad na Capitol. Vidjeli su da su otišli iz Afganistana i odlučili su iskoristiti priliku i pritiskati dalje. Oni smatraju da Ukrajina ne smije ući u NATO savez, da je to ulazak Amerike u trbuh ruske sfere", rekao je.
"Rusi žele mekanu podjelu Europe. Žele svoju sferu, zapadnu sferu i tampon-zonu. Zapad to neće moći spriječiti bez vojnih snaga. Je li netko spreman slati vojne snage da zaštiti Ukrajinu? Ja to trenutno ne vidim", dodao je.
Pusić ističe kako je istina da je Biden rekao da to nije opcija za američke vojnike.
"Rekao je da nije opcija s obzirom na to da Ukrajina nije članica NATO-a. Ali cijela ta priča o Ukrajini u NATO-u je počela za vrijeme administracije Georgea Busha, to je ideja njegovih 'jastrebova'. U to vrijeme Dick Cheney je bio 'jastreb', danas je on umjeren za republikanske standarde. Kao što znamo iz našeg kvarta, iz primjera Makedonije i drugih zemalja koje imaju aspiracija, pa u krajnjoj liniji i nas, u NATO se ne ulazi tako da pokucaš na vrata i uđeš. NATO ima kriterije, a osim toga svaka država ima pravo veta", objasnila je.
Cilj Rusije
Komentirala je i tzv. zone interesa. "Smatralo se da su interesne zone sastavni dio Hladnog rata. Da interesne zone u tom smislu u Europi više ne postoje. Čak je postojalo razdoblje kad se razgovaralo o mogućnosti da Rusija postane sastavni dio, bilo NATO-a ili EU-a, a Putin je već bio tu. Ali stvari su otišle u apsolutno drugom pravcu", rekla je Pusić.
"Male intervencije i aneksije očito nikom ne smetaju. Amerikanci su samo dva puta zadnjih 70 godina intervenirali kad je bio pogođen suverenitet izvan SAD-a. To je bilo u Koreji (Korejski rat) i kada je Irak napao Kuvajt. Tad su Amerikanci slali svoje snage da vrate suverenitet. Rusi su vidjeli da se ništa nije dogodilo 2008. godine u Gruziji, ništa se nije dogodilo s Krimom i 'republikama' koje su se osamostalile 2014. godine. I idu dalje. Cilj Rusa je sljedeći: Imamo svoj grunt i odlučiti tko što posjeduje te razdijeliti - ovaj je naš grunt, ovo je vaš i ovo je tampon-zona", rekao je Kovač.
"Prije emisije razgovarao sam s gospođom Pusić o tome kako to sve jako ružno izgleda. Njegov nastup je bio jako ružan za naše zapadne pojmove, ali njima se fućka. Njih to uopće ne zanima. Oni su u svom filmu, odlučili su da je to njihov strateški interes, oni će ga implementirati i njih ništa neće odvratiti jer su uvjereni da ih nitko ne može vojno poraziti u tom dijelu Europe i svijeta", dodao je.
Kovač smatra kako je opasno u toj cijeloj priči da se išlo jako u širenje NATO saveza, a imamo članak peti koji kaže da, ako je napadnuta jedna članica, da sve druge interveniraju. "Jesmo li mi spremni pomoći članici ako dođe do napada u tom dijelu Europe? Lako je biti pametan nakon bitke, možda je trebalo širiti Europsku uniju", ističe.
Poruke srpskih medija
Što se tiče odnosa hrvatske politike prema toj krizi, Pusić smatra kako su "to naša posla".
"Ako ima jedan trenutak u kojem Hrvatska mora biti i njezin je apsolutni interes da bude solidarna članica u dva važna saveza u kojima pripada, a to su EU i NATO, to je sada. Ovo nije daleko od nas i ovim sankcijama je već možda došlo u Hrvatsku. S druge strane, ako gledate što se piše u beogradskim tabloidima, koji su pod kontrolom vlasti, od toga da Putin šalje vojsku da spoji Srbiju i 'Srpsku', kao što piše, to su sve stvari koje stvaraju atmosferu", rekla je.
"Hrvatska ima svoj mozak i svoju glavu i mora razmišljati sukladno svojim interesima. Ali naš je koordinati sustav u članstvo u EU-u i NATO-u, na političkim Zapadu. Ali u sklopu toga mi imamo svoj način razmišljanja koji treba uvažiti. Što se tiče susjedstva, to je velika opasnost, da se ove stvari mogu odraziti na susjedstvo, na Bosnu i Hercegovinu, na Makedoniju, Kosovo…", dodaje Kovač.
Pusić smatra da postoji opcija da NATO intervenira, i to ako teritorijalno bude napadnuta bilo koja članica saveza.
"Mislim da Zapad neće intervenirati u Ukrajini, ali već intervenira tako što šalje oružje", rekla je dodajući kako ne bi stavila ruku u vatru da neće biti rata.
Ključna uloga Kine
"Najgore za Ukrajince je da su ohrabreni. Nažalost, na neki način vjeruju… ali kako sad stvari stoje, do konkretne vojne pomoći, u smislu dolska vojnika ili pješaštva, toga neće biti. I to je najgore za njih", smatra Kovač.
"Oni moraju razmišljati o svome susjedstvu. Rusi razmišljaju ovako: Što je suverenitet? Sam odlučujem što želim i razmišljam o tome kime sam okružen. Smatram da Ukrajina mora biti pametna, dugoročno i strpljivo razmišljati i čuvati suverenitet", dodao je.
"Možda ne bi bilo loše pogledati stav Kine koja je vrlo sumnjičava prema napadu na suverenitet bilo koje zemlje. I na Vijeću sigurnosti nije dala direktnu podršku Rusiji, bila je suzdržana. A Kina može odigrati vrlo značajnu ulogu", zaključila je Pusić.
Prijetnja ruskom bankarskom sektoru
Čitav ruski bankarski sektor mogao bi biti na meti sankcija ako Rusija nastavi invaziju na Ukrajinu, rekao je u utorak američki dužnosnik, u trenutku kada su Sjedinjene Države najavile prvi paket kaznenih mjera protiv Moskve.
"Nijedna ruska novčarska ustanova neće biti pošteđena ako se invazija nastavi", rekao je taj dužnosnik novinarima nakon najave sankcija protiv VEB-a, javne banke za razvoj i PSB-a povezanog sa sektorom obrane.
Dužnosnik koji je htio ostati anoniman, rekao je da bi novi napadi na Ukrajinu mogli dovesti do sankcija velikim bankama Sberbanku i VTB-u.
Kontrola izvoza koja bi prekinula dopremu high-tech komponenata u Rusiju također je "važan dio naših potencijalnih sankcija", rekao je, ocijenivši mjere "doista moćnima, jer govorimo o bitnoj tehnologiji koja je Rusiji potrebna za diverzifikaciju njezina gospodarstva."
