NEJASNOĆA DO NEJASNOĆE /

Afera Frka ide dalje: Nije se morao prijaviti u Salima da bi dobio stan u Zagrebu, a pogledajte kazne za fiktivne prijave

Image
Foto: Marko Prpić/PIXSELL

Možda je razlog fiktivne prijave prebivališta Frke-Petešića u Salima na Dugom otoku posve trivijalan, ali on ga zasad nije objasnio pa sumnja i dalje postoji

25.1.2022.
8:53
Marko Prpić/PIXSELL
VOYO logo

U ponedjeljak se saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk na televiziji N1 osvrnuo na slučaj Zvonimira Frke-Petešića, šefa Kabineta premijera Andreja Plenkovića, koji je fiktivno prijavio prebivalište u Salima na Dugom otoku. Kao bivši ministar uprave i vrsni poznavatelj proceduralnih stvari, Bauk je ustvrdio da Frka-Petešić uopće nije morao prijaviti prebivalište na Dugom otoku, ako je time želio ostvariti pravo na dužnosnički smještaj u državnom stanu u Zagrebu.

Image
AFERA FRKA /

Sebe je fiktivno prijavio na Dugom otoku, obitelj u Dubravi pa dobio ogroman državni stan u centru za 484 kune mjesečno

Image
AFERA FRKA /

Sebe je fiktivno prijavio na Dugom otoku, obitelj u Dubravi pa dobio ogroman državni stan u centru za 484 kune mjesečno

'Uredba ne postoji, ali se primjenjuje'

"Premijer bi se trebao obratiti stručnim službama u Vladi i priupitati ih zašto nisu rekli predstojniku ureda da ne treba prijavljivati prebivalište na Dugom otoku da bi ostvario pravo na stan jer to piše u uredbi iz 2103., a koja je inače drugi biser Plenkovićeve vlade, ukinuta 2018. drugom uredbom i nakon toga de facto takva uredba ne postoji, ali se primjenjuje, što je normalno u takvoj slučajnoj državi. U članku 15. piše da je uvjet za dobivanje službenog stana to da nemate stan u vlasništvu ili najmu u mjestu obnašanja dužnosti", kazao je Bauk.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada se nakon prošlotjednog otkrića Net.hr-a da je Frka-Petešić muljao s prijavom prebivališta, iako mu supruga i djeca otprije imaju prijavljeno prebivalište u Vinodolskoj ulici u zagrebačkoj Dubravi (gdje je i sam bio prijavljen do odlaska na dužnost veleposlanika u Maroko 2013. godine ) te da su, kao što je također otkrio Net.hr, ondje bili podstanari u stanu supruge karijernog diplomata Ilije Želalića, aktualnog veleposlanika u Alžiru i prijatelja Frke-Petešića, s pravom se postavilo pitanje je li šef Plenkovićeva kabineta manevrirao s fiktivnim prebivalištem kako bi izbjegao plaćanje prireza čija stopa u Zagrebu iznosi maksimalnih 18 posto.

Muljanje oko prijave prebivališta

No, u međuvremenu je glasnogovornik Vlade obavijestio javnost da Frka-Petešić, na temelju prijavljenog boravišta u Zagrebu, od 1. rujna 2017. uredno plaća prirez na dohodak i da je dosad na to ime uplatio 23.060,73 kune.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ako plaća prirez u Zagrebu i boravište je prijavljeno, ovo mu je bilo nepotrebno", ustvrdio je Bauk na N1.

Prethodno je, kada se priča o Frka-Petešićevu stanu u Jurišićevoj ulici u Zagrebu zavrtjela u medijima, nadležno Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine priopćilo da u njegovu slučaju ''pitanje prebivališta nije bio uvjet'' za dobivanje državnog stana na korištenje. No i dalje je nejasno zašto je Plenkovićev bliski suradnik ipak prijavio prebivalište na Dugom otoku, u kući svoga oca, gdje ne živi, a što se kosi i sa Zakonom o prebivalištu. Također je još nejasno zašto njegova obitelj nije odjavila prebivalište u Vinodolskoj ulici, iako je s njim u državnom stanu u Jurišićevoj. Objašnjenje iz Vlade, podsjetimo, glasilo je da su to ''omaškom'' zaboravile učiniti.

Možda je razlog trivijalan, ali nije ga objasnio

Zakon o prebivalištu, u članku 2. kaže da je prebivalište ''mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi''. A u drugom stavku istog članka stoji da je boravište ''mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka''. Treći stavak istog članka kaže, pak, da se boravište prijavljuje ''ako traje dulje od tri mjeseca ili je uvjetovano ostvarivanjem samo pojedinih prava i obveza vezanih za životne interese (zaposlenje, obrazovanje, dugotrajno liječenje i druge interese)''.

Možda je razlog fiktivne prijave prebivališta Frke-Petešića na Dugom otoku posve trivijalan, ali on ga zasad nije objasnio pa sumnja i dalje postoji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komentirajući ovaj slučaj za Net.hr, poznati odvjetnik Anto Nobilo kazao je kako uredba – ista ona za koju Arsen Bauk kaže da od 2018. ''ne postoji, ali se i dalje primjenjuje'' - propisuje da dužnosnik nema pravo na stan u Zagrebu, ako ima nekretninu u vlasništvu ili najmu u Zagrebu i 50 kilometara oko Zagreba, na razdaljini s koje može svakodnevno putovati na posao. ''A Frki-Petešiću, prije nego što je stupio na funkciju i u trenutku kada je stupio na nju, žena i djeca očito su bili prijavljeni u Zagrebu. Tu je garant prekršena odredba'', rekao je Nobilo.

Hoće li se DORH baviti time?

I drugi poznati odvjetnik, Branko Šerić, komentirajući ovaj slučaj za Net.hr, rekao je prošloga tjedna kako mu je teško vjerovati da su članovi obitelji Frke-Petešića ''omaškom'' zaboravili odjaviti se s adrese dotadašnjeg prebivališta u Zagrebu. Pogotovo, rekao je, ako ta ''omaška malo duže traje''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Ako se iz toga izvlači neka imovinska korist, pa čak i neimovinska, moglo bi se reći da je ovo u kriminogenoj zoni", kazao je Šerić dodavši kako je ''na DORH-u da to procijeni, ako uopće želi procjenjivati o čemu se radi''.

U ovom su slučaju dvije fiktivne prijave - Frke Petešića u Salima i njegove obitelji u Dubravi. Odvjetnik Šerić smatra da, ako su prijave fiktivne, onda treba ''utvrđivati od slučaja do slučaja da se vidi što se iza toga krije''.

Da policija provjeri u Salima morali bi ga odjaviti

A što kaže Zakon o prebivalištu? U članku 10. stoji da ''prilikom prijave prebivališta i boravišta osoba daje pisanu izjavu da se u mjestu i na adresi prebivališta ili boravišta nastanila'', dok u članku 12. piše da će ''Policijska uprava na čijem području osoba ima prijavljeno prebivalište po službenoj dužnosti donijeti rješenje o odjavi prebivališta osobe ako se terenskom provjerom utvrdi da osoba stvarno ne živi na prijavljenoj adresi ili o tome bude obaviještena od tijela javne vlasti te drugih pravnih i fizičkih osoba."

Nadalje piše: ''Tijela javne vlasti koja u provođenju postupaka iz svoje nadležnosti dođu do saznanja da osoba ne živi na adresi prijavljenog prebivališta, dužna su o tome izvijestiti nadležnu policijsku upravu.''

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za prekršaje su, naravno, propisane i novčane kazne. Pa će, prema istom Zakonu, novčanom kaznom u iznosu od 500 do 5000 kuna ''biti kaznjena fizička osoba koja prilikom prijave i odjave prebivališta i boravišta da netočne ili neistinite podatke te (…) koja prilikom prijave prebivališta i boravišta da lažnu izjavu da se u mjestu i na adresi prebivališta ili boravišta nastanila.''

Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo