Prošloga tjedna svi su domaći mediji prenijeli vijest, koja je potekla iz dva švedska dnevna lista (Aftonbladet i Svenska Dagbladet) da je Andrej Plenković u krugu kandidata za glavnog tajnika NATO-a. Riječ je o istom tekstu koji su ove druge švedske novine prenijele prije nego što su ga, ili u jednima ili u drugima, dokučili hrvatski mediji, a u kojem se Plenković spominje kao jedan od pet mogućih kandidata za šefa NATO-a.
Aktualnom glavnom tajniku NATO-a, Jensu Stoltenbergu, mandat ističe krajem rujna, a u srpnju bi trebao biti izabran njegov nasljednik. Moguće da je priča u švedskim novinama konstruirana tako što je tog jutra urednik rekao novinaru da napravi priču i 'izvuče' pet potencijalnih i donekle logičnih kandidata za novog šefa NATO-a te da u obzir uzme nekoliko kriterija po kojima bi bili birani. Iako je cijeli tekst intoniran kao nagađanje bez čvršćih, barem neslužbenih potvrda, odnekud je i iz nekog razloga i Plenkovićevo ime moralo sinuti švedskim urednicima i novinarima.
'Legitiman je kandidat, ali ne vidim da je favorit'
Političkog analitičara Žarka Puhovskog pitali smo smatra li da se Plenković u tom izboru švedskih novina našao s nekim jasnim razlogom.
"Mislim da je realno da nema kandidata boljeg od Plenkovića, ali ima barem desetak koji nisu lošiji od njega. Međutim, ovdje se ne radi o osobnim kvalitetama, nego o jednoj vrsti personalne križaljke u kojoj se uzima u obzir odakle dolazi kandidat, je li muškog li ženskog roda, kakav ima background... Po tome je Plenković sasvim legitimni kandidat, ali ni po čemu ne vidim da je favorit ili nešto slično. Ali, ne bi bilo čudo i da bude izabran", kaže Puhovski.
Po istoj logici, dodaje naš sugovornik, Plenković je kandidat za još nekoliko funkcija u Europskoj uniji, čak i onih najviših.
"Njega vojska zapravo nije posebno zanimala u njegovoj karijeri, ali sam upozoren na to da se u posljednje vrijeme počeo znatno više baviti vojnim pitanja, To je vjerojatno zbog Mihanovićevog pritiska, a možda i zato što jednim okom gleda u Bruxelles, ali na NATO-ovu adresu", dodaje.
'HDZ je postao skupina starijih maloljetnika'
Nagađanja o tome je li Plenković kandidat za najvišu funkciju u NATO-u ili u EU za domaću je javnost, zapravo, drugorazredno pitanje. Ono prvorazredno je, kaže Puhovski, hoće li voditi HDZ na još jednim izborima.
"Najgora moguća varijanta koja se Hrvatskoj može dogoditi, jest da HDZ pobijedi s Plenkovićem kao nosivim kandidatom - što u ovom trenutku ne izgleda nerealno - a da nakon toga on ode i ostavi stranku koja je u njegovom razdoblju postala skupina starijih maloljetnika. U političkom smislu. naravno. Dakle, skupina nesamostalnih ljudi. Ako njegovi ministri, koji bi morali biti krema te stranke, ni sami sebe ne razumiju kao političke subjekte, kako će to onda razumjeti ostalo članstvo HDZ-a", pita se Puhovski.
On čak tvrdi, uz opasku kako je izraz "malo pretvrd" da bi se u tom slučaju radilo o svojevrsnoj političkoj prevari.
"Sasvim je legitimno da netko vodi stranku, dobije neke izbore i da se mora povući. Recimo zbog bolesti ili nekih drugih osobnih razloga. Ali ako ode na drugu funkciju to bi, po mom sudu, dovelo do izrazito teške situacije u Hrvatskoj, uz socijalne i političke probleme koji već postoje. Bilo bi ugroženo ono što je najveća vrijednost Plenkovićevog mandata, a to je stabilnost. Htjeli-ne htjeli, mi smo svašta plaćali za tu stabilnost, ali smo je imali. Sada bismo plaćali i dalje, ali stabilnosti više ne bi bilo. I ne bi bilo čovjeka koji bi barem mogao igrati ulogu središta moći. Naprosto, nitko drugi u HDZ-u, čak ni u pola noći, ne smatra sebe središtem ikakve moći", smatra Puhovski.
'Jandroković? On sebe doživljava kao namjesnika'
Osim toga, eventualni Plenkovićev odlazak na visoku funkciju u NATO-u bio bi i svojevrsni paradoks, jer tamo u pravilu odlaze bivši premijeri, predsjednici ili ministri. Plenković bi u tom slučaju otišao s dužnosti koju aktivno obnaša.
"Za Plenkovića bi bio problem prepustiti HDZ nekom drugome prije odlaska. Onda bi to značilo: a) da je stranka toliko oslabljena da se nema čime drugim baviti osim sama sobom i b) hoće li oni koji su ga morali toliko dugo šutke trpjeti biti voljni podržati ga za neku međunarodnu funkciju. On bi trebao biti bivši predsjednik vlade kojega bi nova vlada predložila", ističe Puhovski.
Dok bi mnogima imponirao odlazak političara iz male zemlje poput Hrvatske na čelno mjesto velike organizacije kakav je NATO, kod kuće bi nastao problem. Politički problem. Puhovski kaže – veliki politički problem, jer HDZ naprosto nema jake političke ličnosti koja bi nadomjestila Plenkovića. Jedini kojeg javnost takvim percipira, a i to dobrim dijelom u šali, jest Gordan Jandroković. Njega se ionako smatra čovjekom za sve funkcije i sve stranačke garniture.
"Prvo, HDZ je u ovom trenutku naprosto jedina politička stranka u Hrvatskoj, što je katastrofa političke scene jer faktički imamo jednostranački sustav. Nema druge nacionalne stranke koja bi bila minimalno organizirana po cijeloj Hrvatskoj, barem u svakoj županiji. Drugo, Jandroković je čovjek koji sebe prikazuje i doživljava namjesnikom. Dakle, kao netko koga su namjestili da u ime nekog drugog čuva neku poziciju. On sebe ne doživljava doživljava kao politički subjekt, osim što si tu i tamo dopušta poneki politički vic. A to možete podvečer čuti u svakoj krčmi", kaže Puhovski.
Plenkovićev dolazak donio bi političke turbulencije
Plenković bi svojim naglim odlaskom ostavio Hrvatsku u razdoblju političkih turbulencija koje bi moglo potrajati mjesecima.
"Svi bismo to preživjeli, to nije sporno, ali bismo prošli kroz razdoblje kaotičnog funkcioniranja dok se ne uspostave novi odnosi. A sve to zbog nepažnje Plenkovića i samog HDZ-a da se iznutra doista demokratski strukturiraju. Naravno da će se pojaviti novi predsjednici i novi potpredsjednici, o tome nema spora, ali ćemo izgubiti nekoliko mjeseci u jalovim previranjima samo zato što Plenković nije u stanju postaviti pitanje: Što će biti kad ja odem? To me podsjeća na onaj vic da je Tito sastavio testament započevši ga rečenicom 'Ako ikada umrem...' Da ne idemo jako daleko, Angela Merkel je žalosno dobar ili žalosno loš primjer, kako god hoćete. Samo što je u Njemačkoj takva politička zajednica koja ima viši stupanj političke kulture pa se tamo radilo o nekoliko tjedana previranja. Prebrodit ćemo sve to, samo je pitanje koliko ćemo se vode nagutati", zaključio je Puhovski.
