Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko pitao je premijera Zorana Milanovića može li pokazati gdje se to vidi da se Hrvatska ekonomski oporavlja.
"Prije pet mjeseci sam vam postavio to pitanje, a vaš odgovor se sveo na 'razmišljamo i radimo'", kazao je Karamarko moleći "doista konkretan odgovor".
"Četiri mjeseca se pripremate za pitanje i onda ga ne znate ni pročitati", kazao je Milanović na što je oporba reagirala lupanjem po stolovima.
"Samo vi lupajte. Na ovakve provokacije neću nasjedati", rekao je.
"Dok mi uvodimo reda u državu koju ste ostavili u stanju kakvom jeste, vi se ne pojavljujete u Saboru, za što sam ja bio kritiziran dok sam bio u opoziciji. Pogledajte koliko sam govora i nastupa imao", kazao je Milanović najavljujući pisani odgovor Karamarku kojem je prigovorio što ga "uopće nema, čak ni kad se raspravlja o proračunu", pa HDZ-ovcima koji su protestirali na odgovor kazao: "Kakvo pitanje – takav i odgovor."
Prigovorio je Karamarku što se cinično smješka na ksenofobične ispade ljudi koje je stavio na listu za Europski parlament i to mu je zabavno.
"Dobacujete, volite govoriti: 'Kaj ste nervozni? Langsam! I njemački ste naučili u međuvremenu, ali to mi ne smeta'", rekao je Milanović.
"Koristim ovu priliku da kažem tko ste, što ste i na što se svodi vaš politički rad, neki će mi to i u stranci zamjeriti", kazao je i pitao "kaj su nervozni" i bune se zbog vremena rasprave o rebalansu proračuna.
"Veća je šansa da ljudi popodne gledaju raspravu ili mislite da je cijela nacija pred televizorima u 10 sati ujutro'", kazao je i zaradio pljesak.
"Meni je žao da vi sudjelujete kao statist u ovoj lošoj predstavi u režiji premijera", kazao je predsjedniku Sabora, koji je odbacio prigovore na povredu poslovnika.
"Otkad Milanović i njegov tim vruće razmišljaju i žestoko rade, kreditni rejting je u smeću, BDP je pao za 2 posto, zabilježen je i pad drugih pokazatelja", kazao je Karamarko nabrajajući industrijsku proizvodnju, izvoz, osobnu potrošnju, rast nezaposlenosti...
Vinkovićevi dokumenti
Zoran Vinković iz HDSSB-a zaprijetio je ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini da će uskoro izaći i dokumenti o obećanjima koje je davao poljoprivrednicima.
"Pozdravio vas je alkar Ivo Milun iz Sinja, koji je također doveden na prosjački štap. Imate jedno izuzetno obećanje koje ste mu dali i potpisali na dokumente koji će uskoro izaći na vidjelo javnosti", kazao je Vinković.
Pitao je, naime, Jakovinu kako misli spriječiti propast mljekarske industrije te o isplati potpora koje će dosegnuti tek 75 posto iznosa koji je trebao biti plaćen. Dodatno su smanjena sredstva za poljoprivredu rebalansom proračuna.
Jakovina je rekao da će se novom zemljišnom politikom i programom ruralnog razvoja osmisliti modeli za pomaganje proizvođačima mlijeka.
"60 posto obiteljskih gospodarstava je zatvoreno, stavljeno je sve na stranu velikih, a njima će ići u prilog i novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu", rekao je Vinković. Pozvao je Jakovinu da zajedno obiđu trgovine kako bi se uvjerio da se ondje prodaje uvozno mlijeko.
Jakovina: Prošek se neće moći prodavati pod tim imenom
HDZ-ovac Davor Stier upitao je Jakovinu o priopćenju o prošeku da se neće moći prodavati nakon 1. srpnja, na što je on reagirao pa je rekao:
"Ljudski je pogriješiti. No, jutros čujem da ste opet promijenili mišljenje i da se prošek ne može prodavati nakon 1. srpnja", kazao je Stier i upitao ga o čemu se radi te je li on potpisao nešto za što hrvatska javnost ne zna.
"Zaboravili ste reći da je prošek bio predmet pregovora puno prije ovoga, 2008. godine, kad je vaša vlada pregovarala o 11. poglavlju pregovora", kazao je pojašnjavajući da nije rekao da se neće moći proizvoditi, nego da se pod tim imenom neće moći prodavati.
"Konzekvence (pregovora, op.a.) su da možemo dobiti tužbu od EK ili da nas talijanski proizvođači tuže Komisiji", rekao je Jakovina dodajući da je "g. Pavić, koji je bio glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede i Vlade, zgodno zaboravio o tome obavijestiti proizvođače".
"Da sam ciničan, a nisam, rekao bih da bi čovjek koji je pregovarao o tome bolje pregovarao o prošeku, bio bi savjetnik u Dalmacijavinu, a ne u šećerani, gdje je danas", kazao je Jakovina.
Stier je na to kazao da nije točno da se prošek neće moći prodavati pod tim imenom, "a ako Talijani žele tužiti, neka tuže". Jakovinu je HDZ-ovka Sunčana Glavak upitala i o obrani od poplava, na što je Jakovina odgovorio o planovima za buduće razdoblje.
"Puštate na sve strane, saberite se u ministarstvu, organizirajte ljude", kazala je Glavak Jakovini odbacujući njegov "elaborat" umjesto odgovora na "pitanje koje nije razumio".
Pripremamo li lokalnu samoupravu za EU fondove?
Andrej Plenković (HDZ) postavio je pitanje Branku Grčiću kojeg nije bilo u sabornici, pa je na njega "odgovorio" Milanović. Naime, Plenkovića je zanimalo koliko će Vlada sredstava dati za pripremu projekata na lokalnim razinama koje će financirati EU. Kritizirao je Vladu jer je "uskratila javnosti pravu kampanju" i zbog "temeljnog nepoznavanja" činjenice da je najveća šansa za razvoj županija i gradova upravo u 8 milijardi kuna za regionalni razvoj i kohezijsku politiku iz europskih fondova, što je pokazala odvajanjem lokalnih od europskih izbora.
Milanović nije odgovorio na pitanje, već je stao iza odluke da se kampanje razdvoje.
"Pomoći ćemo lokalnoj samoupravi svim silama. Pomoći ćemo i izgradnju Pelješkog mosta političkim sredstvima", kazao je Milanović i kazao da vlada neće pred izbore otvarati gradilišta. "Gradilište bez novca uz potpisane ugovore koje tvrtke tjeraju u stečaj i da im se otvara prilika za tužbu protiv Vlade - ne, to nećemo".
Gordan Jandroković prigovorio je što na pitanje nije odgovorio Grčićev zamjenik i nazvao to "eklatantnim kršenjem poslovnika", a Plenković je kazao da mu ne smeta tko mu odgovara već to što mu "premijer lakonski odgovara da ćemo potrošiti 83 milijuna kuna uzalud". Prigovorio je i što od 45 milijuna kuna koji je Vlada osigurala ni jedan posto neće biti usmjereno za pripremu lokalne samouprave.
CEFTA
Laburist Branko Vukšić je postavio pitanje o gubitku tržišta zbog izlaska iz CEFTA-e, što ugrožava tri do pet tisuća radnih mjesta. Da bismo spasili mjesta, izvoznicima je potrebno pružiti hitnu pomoć putem HBOR-a jeftinim kapitalom pod uvjetom da ne otpuštaju, sugerirao je Vukšić i pitao premijera je li spreman to učiniti.
"Pacijenata nema, pa ni hitne pomoći, ali ima pomoći. Boraca na tržištu koji se bore za konkurentnost", kazao je Milanović dodajući da vlada preko Europske komisije pregovara s Bosnom i Hercegovinom. "Kad su bivše članice CEFTA-e ulazile u EU bili smo u toj poziciji i pravila su jasna za sve. To je dio hrvatske industrije. HBOR je preko milijardu kuna uložio lani za izvoznike", kazao je.
"Moramo se probijati na zapadno tržište, kvalitetom, a kvalitete ima i to znam jer sam potrošač. Ne zato što sam patriot, nego zato što je to dobra roba", kazao je. Ustvrdio je da proizvođači rade projekcije već godinama zbog izlaska iz CEFTA-e.
"Mislim da sam ja veći ljevičar od vas. Ne mogu birati favorite među firmama", kazao je.
Tomašić o INA-i
Prvo pitanje Vladi postavila je HSP-ovka Ruža Tomašić, koju je zanimalo zašto je INA smanjila proizvodnju nafte i plina.
Zamjenik ministra gospodarstva Alen Levarić kazao je da će se tražiti da se ispune zacrtane investicije za 2012. godinu.
"Oko 500 milijuna dolara je pala proizvodnja u rafinerijama. Kroz upravu, nadzorni odbor i skupštinu tražimo da INA više ulaže", odgovorio joj je, no zastupnica je tražila i pisani odgovor.
"Postoji neki specijalni dogovor između INA-e i MOL-a po kojem INA propada, a MOL raste", kazala je Tomašić pozivajući se na izvore iz tvrtke.
Šukerov prigovor
Na samom početku sjednice pobunio se HDZ-ovac Ivan Šuker. Naime, prva točka dnevnog reda je rebalans proračuna. Ukupni prihodi projicirani su u iznosu od 113,4 milijarde kuna, što je za 254 milijuna kuna manje od originalnog plana.
"Prema tome, sve dubioze koje smo zatekli, za razliku od prošlih Vlada, mi rješavamo i odgovorno se ponašamo prema trgovačkim društvima i plaćamo svoje obveze, ali zato raste javni dug. To je proizvod svega onoga što se zove neodgovorna politika u zadnjih 20 i više godina", kazao je ministar financija Slavko Linić.
Šuker je prigovorio što bi se rasprava o rebalansu održala odmah nakon aktualnog sata u popodnevnim, odnosno večernjim satima, na koji se za pitanja Vladi prijavilo 40 zastupnika. Zatražio je da se rasprava održi ujutro budući da se radi o važnoj temi. No, predsjednik Sabora Josip Leko je kazao da je to prigovor izvan poslovničkih standarda i da je zastupnik trebao napraviti pismeni prigovor te zatražio da se prihvati dnevni red.
Prestanak rada na Praznik rada
Bit će na ovoj sjednici Sabora još puno zanimljivih tema, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, Zakon o rodiljnim naknadama, izmjene i dopune Zakona o naknadama za radnike u stečajnom postupku, najavio je Leko. Nakon tri radna tjedna slijedi Praznik rada 1. svibnja.
"Taj bismo tjedan vjerojatno prestali raditi i ne bismo radili do lokalnih izbora, jer je onda, da tako kažem, atmosfera nabijena političkim borbama za lokalne izbore, ali ćemo još vidjeti", kazao je.
