Yanis Varoufakis u Zagreb je stigao kako bi govorio o krhkosti Europe i pohlepi bankara, o ekonomskoj politici Europske unije i politici rezova, za koju kaže kako je zemljama EU donijela više štete nego koristi. Komentirajući odbacivanje ustavnih promjena u Italiji, Varoufakis je kazao kako je takav scenarij bio očekivan te da je on prirodna posljedica neodrživosti Italije unutar Eurozone.
'Talijanska ekonomija je snažna, ima trgovinski višak, njezina vlada ima primarni suficit, ali ipak Italija ne može disati unutar neispravne strukture Eurozone. To zagušenje uzrokuje odbacivanje takve politike. O tome se radilo, odbačena je politika koja je slijedila neuspjehe Europske unije da ispravi strukturu Eurozone, čime je slomljena moćna i važna ekonomija poput Italije', rekao je.
Opasne posljedice
Zbog činjenice da je nekoliko najvećih hrvatskih banaka u vlasništvu talijanskih banaka, Varoufakis smatra da građani Hrvatske trebaju biti izutetno zabrinuti. I ne samo Hrvati već i Nijemci, Francuzi, Potrugalci kao i Grci.
'2008. imali smo veliku bankarsku krizu koja je pogodila globalnu ekonomiju. Nikada se od toga nismo oporavili, a to je zbog toga što smo godinama poricali što se događa. Poput male djece koja razbiju igračku ili vazu pa to pokušaju sakriti ispod tepiha. To je Europa. Pokušavali smo sakriti ruševine razbijenog bankarskog sektora ispod tepiha, ali u nekom trenutku stanete na to i shvatite da problem nije nestao. U tome se sada nalazimo, ali bitno je i pokazati, što je moja poruka prijateljima ovdje u Hrvatskoj, da smo svi u ovome zajedno. Ne postoji "hrvatska kriza", "grčka kriza" ili "talijanska kriza", to je kriza Europe. No, nažalost, kao Europljani, nikada nismo imali niti jednu raspravu kako se suočiti s krizom Europe. Govorili smo o grčkoj ili talijanskoj krizi, ali jako smo slabo odgovorili na jasnu i neposrednu opasnost koju je predstavljala bankarska kirza, od 2008. naovamo', rekao je Varoufakis.
'U Europi se neće događati dobre stvari'
Što se tiče političkog i financijskog sustava u Europi kaže kako je sve manje optimističan da će se ikada promijeniti na bolje.
'Način na koji su se prijedlozi iznosili Eurogrupi jest da se o tome nije niti raspravljalo, iako se radilo o jako umjerenim prijedlozima koji bi riješili veliki spektar problema, ne samo za Grčku nego i za ostatak Europe. To ne može moje srce ispuniti optimizmom, ali moramo razlikovati optimizam i nadu. Optimizam se bazira na predviđanjima. Ne predviđam da će se dobre stvari događati u Europi, ali imamo moralnu i političku dužnost zadržati nadu i djelovati na način koji će biti dobar za prosječnog Europljanina', rekao je Varoufakis za RTL.
Jedinstvena kriza
Dodaje kako europski čelnici trebaju prihvatiti i priznati da se Europa nalazi u krizi, da to nije grčka, irska, njemačka ili talijanska kriza, da ne postoji bankarska kriza ili dužnička kriza već je sve to jedna kriza za koju treba jedno zajedničko rješenje.
'Jedan mali primjer da se odobri Europskoj investicijskoj banci da svake godine potroši 5 posto BDP-a Eurozone na programu oporavka temeljenog na investicijama koje cilja na zelene tehnologije i održivi razvoj. Snažne investicije u takav razvoj, kroz obveznice Europske investicijske banke koje bi kupovala Europska centralna banka, nešto su što možemo učiniti sutra. To bi promijenilo cijelu atmosferu u Europi, ali to ne činimo zbog ogromnog političkog neuspjeha', rekao je.
Prazne prijetnje Europske unije
Situaciju u kojoj se našla Grčka 2013. godine koja je na koncu popustila pred zahtjevima Bruxellesa, Varoufakis objašnjava kako je to bila prilika da se ispoštuje 63 posto Grka koji su dali mandat Syrizi i da se 'kaže ne idiotskim, autoritarnim i neuspješnim politikama'.
'Jesmo li bili premali? Bili smo mali, ali je naš dug bio prevelik. Kada dugujete 320 milijardi, imate moć. Dopustite da vam dam još jedan broj – 1 bilijun eura. Toliko bi koštali Wolfganga Schaublea da nas izbaci iz eurozone. Bila je to prazna prijetnja i Cipras je popustio pred praznom prijetnjom. Imao je povijesnu dužnost to ne učiniti', kazao je te dodao kako su još prije 2008. kada je nastupila velika ekonomska kriza u Europi, 'bankari u Njemačkoj gurali ogromne sume novca bankarima u Grčkoj, koji su ga potom koristili kako bi ga posuđivali vladi, privatnom sektoru i drugima, kreirajući mjehure od sapunice'.
'Desnica ne mari za istinom'
Komentirajući jačanje desnice u Europi Varoufakis je kazao kako je tome tako iz razloga što 'desnica, odnosno ksenofobna i rasistička ultradesnica, ne mari za istinom'.
'Oni lako mogu reći, kao što su govorili u 30-ima, 'reći ću vam tko je kriv, Židovi su krivi. Uhvatite Židove i sve će biti dobro!' Danas je čuje 'uhvatite Sirijce ili uhvatite Muslimane!' Kada su ljudi očajni, traže žrtvene jarce. Takve su politike nažalost lake, ali istodobno jako otrovne. Mi na ljevici imamo dužnost kazati istinu, a istina je kompleksnija. Prenijeti kompleksniju istinu je teže, ali je ono što mi na ljevici moramo učiniti. Ne zaboravite, i mi na ljevici imamo svoje grijehe, svoj teret iz prošlosti, odgovorni smo za zločine protiv čovječnosti, dali smo svijetu Gulage, nismo prebrodili to strašno naslijeđe. Mislim da ljevica ne može uspjeti kao ljevica. Ono što mi želimo učiniti kroz DiEM (Pokret demokracija u Europi) jest doprijeti do liberala, progresivnih konzervativaca, zelenih, ljudi koji nisu na ljevici, kako bismo formirali široki savez demokrata, razumnih ljudi protiv nesposobnog establishmenta i ksenofobnih i rasističkih nacionalista', poručio je Varoufakis.
Sustav osuđen na propast
Kaže kako Europi treba kombinacija umjerenih i konstruktivnih prijedloga političkog djelovanja i spremnosti da se kaže 'ne'. Koliko dugo se ovakav politički i financijski sustav može održati ne može se predvidjeti. Tvrdi kako je on osuđen na propast, no kada će se to dogoditi, nemoguće je kazati.
'U fizici postoje prijelomne točke, znate da će se dogoditi, ali je nemoguće predvidjeti točno kada. Ako stavite mnogo tereta na most, znate da će se u nekom trenutku slomiti, ali ne možete predvidjeti kada. Establishment u Europi je iznimno dobar u produžavanju stanja poricanja, dok ne izgube tlo pod nogama. Sjetite se gospodina Mattea Renzija danas, to je upravo to, on je odbio suočiti se sa stvarnošću, ostao je u stanju poricanja i sada je sa njim svršeno. Ista se stvar, nažalost, može primijeniti na gotovo svaku europsku vladu', rekao je.
