Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaki osmi stanovnik Hrvatske koristi neko od invalidskih prava, što daje stopu od 12 tisuća korisnika na sto tisuća stanovnika, dok je, primjerice, stopa u Mađarskoj 7.000, Austriji 5.000, a Italiji 3.000 korisnika invalidskih prava na sto tisuća stanovnika.
Gotovo svaki treći hrvatski umirovljenik korisnik je invalidske mirovine, a u usporedbi s prosjekom članica Europske unije, Hrvatska ima veći udio rashoda za invalidske mirovine u BDP-u, kao i u ukupnim rashodima za mirovine, piše Slobodna Dalmacija.
Mr. Marijana Bađun s Instituta za javne financije u Zagrebu objašnjava kako je mirovinski sustav odraz ukupnog stanja u državi.
"Nedovoljno promišljen zakonski okvir, posljedice rata, loša obrazovna struktura, visoka nezaposlenost, nedovoljno dobri uvjeti rada, nejednakosti u pravima, relativno loše zdravstveno stanje građana i nedovoljna briga o vlastitom zdravlju, te raširena korupcija utjecali su na činjenicu da Hrvatska ima velik broj korisnika invalidskih mirovina, čak 27 posto od ukupnih korisnika mirovina, a to su ujedno i problemi koje Hrvatska treba rješavati neovisno o mirovinskom sustavu", naglašava mr. Bađun.
Loša kategorizacija
Ante Raos, predsjednik Mreže udruga osoba s invaliditetom Dalmacije (MUOSID), kaže da je problem i što u Hrvatskoj nije provedena kategorizacija invalida, pa sve osobe s istim postotkom oštećenja primaju isti iznos invalidnine.
"Evo, i ja imam 100-postotnu invalidnost i vozim automobil, krećem se, dok neke druge osobe ne mogu ustati iz kreveta. Loše rješenje je i što se oštećenja zbrajaju, pa recimo neka osoba može imati oštećenje noge od 20 posto, ruke 30, te vida i sluha po 25 posto i onda je ta osoba 100-postotni invalid. To je totalna glupost", kaže Raos.
Raos ukazuje kako je nužno podignuti svijest kod poslodavaca, ali istodobno treba raditi i s invalidima jer velikom dijelu njih nedostaje motiviranosti i samopouzdanja, što ih koči u nalaženju posla.
Najčešći uzroci invaliditeta u Hrvatskoj su sljedeći: demencije i psihoorganski sindromi (27.271 osoba), para i tetraplegija (4.901 osoba), cerebralna paraliza (4.727 osoba), sljepoća na oba oka (3.646 osoba), teška i duboka mentalna retradacija (3.490 osoba) te gluhoća (2.763 osobe)
Vezani članci:
arti-201105200861006 arti-201004100028006
