Misleći da su proizvodi Herbalife 'zdrav obrok za njezinu obitelj', 44-godišnjakinja iz Zagreba 2013. je godine započela s kupovinom i korištenjem njihovih proizvoda, a do danas je, kaže, samo na te proizvode potrošila oko 35.000 kuna.
Kako kaže za Jutarnji list, njezina joj je distributerka preporučila proizvode koji će joj pomoći u njezinim tegobama, kao i njezinoj kćeri, no u četiri godine niti jedan proizvod im nije pomogao na način na koji im je obećano da će im pomoći. Zagrepčanka je, nakon što nije dobila povrat novca za vraćene proizvode, odlučila tužiti zagrebački Herbalife.
'Bila sam i na njihovu skupu u Pragu i nakon toga sam 'progledala'. Zdravstveno mi djeca nisu bila dobro, osobno nisam smršavjela, još je moja majka oboljela. Vjera u HL se urušila', ispričala je Zagrepčanka koja je zagrebački Herbalife prijavila inspekciji Ministarstva zdravstva.
Jedina prijava protiv Herbalifea
Jedina je to tužba na zagrebačkom sudu protiv Herbalifea, ni u udrugama za zaštitu potrošača, kažu, nemaju pritužbe na račun Herbalifea, i nitko ih, osim 44-godišnjakinje, nije prijavio ni inspekciji Ministarstva zdravstva.
Herbalife je tvrtka nutritivnih proizvoda koja u Hrvatskoj bilježi rast prihoda. 2015. godine prijavili su ukupne prihode u visini od 36 milijuna kuna. S druge strane u SAD-u gdje se nalazi sjedište kompanije, tvrtka se godinama nalazi na meti kritika i optužbi da posluju na principu piramidalne sheme. Kasnije je utvrđeno da se ipak radi o direktnoj prodaji, no o ovoj je tvrtki snimljen i dokumentarni film 'Betting on Zero', čije je prikazivanje počelo ovih dana, a za koji analitičari predviđaju da bi mogao utjecati na vrijednost njihovih dionica.
Herbalife tvrdi da iza dokumentarca financijski i idejno stoji hedge fund menadžer William Ackman koji se već godinama kladi protiv Herbalifea. Ackman ih je još 2012. godine prozvao da posluju na principu piramidalne prevare te da kupce dovode u zabludu. Dokumentarac se bazira na priči kako u SAD-u Herbalife dovodi u zabludu pripadnike latinoameričke zajednice koji su slabijeg imovinskog i obrazovnog statusa, a bore se protiv prekomjerne težine. Američka Federalna trgovinska komisija 2014. godine protiv Herbalifea je pokrenula istragu, i u konačnici su se nagodili plativši lani 200 milijuna američkih dolara, ali ne zbog piramidalne prevare, već sumnji za krivo predstavljanje. Američki regulatori žestoko su se tada obrušili na njihov poslovni model, navodeći kako su ljudima obećavali da će se obogatiti ako postanu distributeri njihovih proizvoda, zavodili su ih brošurama punim vila, luksuznih automobila i brodova te govorili da će moći dati otkaz na prijašnjim poslovima.
Velik broj distributera
Neki od korisnika njihovih proizvoda tvrde kako je cilj njihovih distributera prodati što više proizvoda, dok drugi svjedoče kako ih distributeri Herbalifea nisu nikada nagovarali da koriste preparate koji im nisu nužni.
'Znam da su neki toliko bili uporni u prodaji da su ih na kraju i prijatelji počeli izbjegavati. Ima i onih koji se prepoznaju u svemu tome, pa i steknu nova poznanstva, možda i nekim ljudima pomognu da smršave, iako realno to mogu i s bilo kojim drugim proizvodom ili promjenom prehrane, kretanjem...', ispričao je jedan od sugovornika za Jutarnji list koji navodi kako posljednjih dana nije mogao stupiti u kontakt s službom za odnose s javnoštu te tvrtke već su na pitanja odgovorili mailom.
Nina Šebečić Crnolatac, direktorica iz Herbalifea, rekla je kako je Herbalife u Hrvatskoj s poslovanjem počeo u studenome 2001. godine. Na ostala pitanja nije dala konkretne odgovore, pa ni na ono koliko u nas imaju članova.
'Herbalife u svijetu ima milijune članova (distributera), a što se tiče Hrvatske - kao i svake druge pojedinačne zemlje - kompanija ima politiku da ne objavljuje te podatke, jer se oni stalno mijenjaju', kaže direktorica Šebečić Crnolatac. Na pitanje kako pojedinci u nas uglavnom posluju, osnivaju li tvrtke, obrte ili kao samostalni djelatnici, direktorica Šebečić Crnolatac kaže: 'Većina naših članova u Hrvatskoj nema prijavljeno poslovanje, već proizvode kupuju za osobnu potrošnju, a preostali dio koriste sve modele kao što su d.o.o. ili j.d.o.o., no najčešće posluju kao obrt'. Na pitanje kako je na poslovanje u Hrvatskoj utjecala nagodba sa Saveznom trgovinskom komisijom u SAD-u te dokumentarac “Betting on Zero”, odgovorila je da u Hrvatskoj nema promjena u poslovanju.
