53-godišnjoj Miri Marasović koja radi kao stručna referentica za katastar nekretnina u Sinju nije jasno što joj se konkretno stavlja na teret. Sutkinja je odlučila da se zahtjev odbaci kao 'nerazumljiv i nepotpun te se po istom ne može postupati'.
Marasović je, kako sama tvrdi, upozoravala svoje nadređene na nezakonito postupanje u radu te se već tri godine pokušava spasiti od otkaza. Državna geodetska uprava tereti je da potvrde, odnosno uvjerenje u pet predmeta 'nije izdavala sukladno podacima službene evidencije, već je izdavala potvrde i o činjenicama o kojima službene evidencije vode vode druga država tijela'. Također u jednom slučaju, prema optužbi, potvrdu nije izdala u zakonskom roku.
Zamjeraju joj način obraćanja nadređenima
Tereti je se i da se u vremenu od 3. prosinca 2012. do 16. svibnja 2014. u pismenim obraćanjima nadređenima korsitila riječnikom i načinom koji je suprotan načelima etičkog kodeksa državnih službenika.
Točnije, nadređenima je zasmetalo to što se tadašnjoj ministrici Anki Mrak Taritaš obraćala na neprimjeren način, tvrdeći da se 'lažne potvrde i dalje izdaju u cijeloj Hrvatskoj bez ikakvog dokaza' te da treba rasputiti cijelu Državnu geodetsku upravu.
Radila presavjesno?
Zamjeraju joj i što je izdavala potvrde tražeći podatke drugih državnih tijela, a kakve podatke, kako je na sudu objasnio jedan od njezinih šefova, nijedan katastarski ured uopće ne bi trebao tražiti. Potvrde koje bi ona izdala sadržavale su suvišne podatke, smatraju njezini nadređeni.
Naime, kada bi stranka došla po potvrdu temeljem koje ostvaruje određena imovinska i druga prava Marasović bi od te osobe, kad je to bilo nužno, zatražila da joj donese i primjerice rješenje o nasljeđivanju, podatke o roditeljima ili pravnim precima, potvrdu porezne uprave, policije i slično.
Marasović je smatrala kako stvarno stanje u katastru nije samo ono koje je provedeno i evidentirano u računalu, već i sve ono o čemu se vodi postupak upisa i evidentiranja.
Na rad Mire Marasović svih ovih godina nitko od stranaka se nije žalio.
