Gong je sa svojim partnerima na Pro-factu organizirao predstavljanje rezultata istraživanja "Teorije zavjere o COVID-19 i protestno ponašanje".
Provjerili su kakve karakteristike imaju ljudi koji vjeruju u teorije zavjere, što misle o mjerama koje su donosila tijela vlasti te koga smatraju odgovornim za širenje lažnih vijesti u pandemiji.
Tako su zaključili da su teorijama zavjere oko koronavirusa sklonije osobe koje i inače naginju takvim teorijama. U principu su to, pokazalo se, mlađe osobe, niže obrazovane, iz kućanstava s nižim primanjima i iz manjih mjesta.
One također imaju nižu razinu povjerenja u znanost, sklonije su desnim populističkim stavovima i religioznosti, imaju nižu znanstvenu i političku pismenost te su manje skloni kritičkom razmišljanju. Konačno, posjeduju izraženi osjećaj društvene alijenacije te okretanje nacionalizmu, kažu autori.
Teorije zavjere
Rezultati su pokazali da najviše ljudi vjeruje da se manipulira statistikom o smrtnosti bolesti, odnosno da se istoj dodaju i osobe umrle od drugih bolesti. Nadalje 35 posto ispitanih vjeruje da je COVID-19 namjerno proizveden i raširen za stvaranje političke i ekonomske koristi svjetskim silama, kao i to da je virus proizveo farmaceutski lobi radi bogaćenja na prodaji cjepiva.
Shodno tome, više od 30 posto ispitanih vjeruje da se pretjeruje s isticanjem opasnosti bolesti, i to samo da bi se kontroliralo stanovništvo i da bi se ograničila njihova prava i slobode.
Ljudi vjeuju i da 5G tehnologija izaziva bolest i da velike kompanije na tome zarađuju, a popularna iako ne toliko jer u nju vjeruje 9 posto ispitanih, je teorija i o ugrađivanju čipova za praćenje i kontrolu ponašanja.
Istraživanje je pokazalo da je padala razina vjerovanja u teorije zavjere oko bolesti, a najveći pad zabilježen je nakon prvog vala zaraze u Hrvatskoj, na zimu 2021. godine.
Tko je odgovoran?
Naposljetku, političare i novinare smatraju najodgovornije za širenje dezinformacija u Hrvatskoj.
Istraživanje je provedeno od 29. travnja do 17. svibnja 2022. uzorku od 1.401 odraslih osoba u dobi od 18 do 64 godine. U uzorku je bilo 33.8% necijepljenih osoba te 71% cijepljenih s barem jednom dozom, što odgovara aktualnim podacima o procijepljenosti odraslog stanovništva u Republici Hrvatskoj.
