Ovaj put njemački mediji prozvali su kardinala Gerharda Ludwiga Müllera bez ikakve zadrške: Kardinal Müller širi teorije zavjere o koroni.
Der Spiegel ga je s takvom kvalifikacijom smjestio u naslov. Njemački RTL vijest o problematičnom intervjuu problematičnog kardinala, što ga je inače dao konzervativnom katoličkom "Institutu Sv. Bonifacija" iz Austrije, prenio je od DPA, koji je pak našao "antisemitsku šifru" kojom se kardinal Müller u intervjuu poslužio.
Vijest su zabilježili praktično svi.
Riječ je o tome da je kardinal kazao da se pandemija korone koristi kako bi se "ljude dovelo u red" i "svelo pod totalnu kontrolu". Ustvrdio je dalje i to da se epidemiološkim mjerama služe financijske elite.
"Ljudi koji sjede na prijestolju svog bogatstva… vide u tome šansu za provesti svoju agendu", kazao je u videu od dvije minute i 19 sekundi.
Rekao je i to da odbija da ga "stvaraju i otkupljuju" ljudi poput Billa Gatesa ili Klausa Schwaba. Passauer Neue Presse primijetio je da kardinal Müller u svemu tome što se događa, dakle u svojim teorijama o "državi totalnog nadzora", vidi unaprijed smišljeni plan.
Passauer Neue Presse je i inače list koji godinama uredno prati Gerharda Ludwiga Müllera, još iz doba dok je ovaj bio biskup Regensburga, odnosno od 2012. kad ga papa Benedikt XVI postavlja za prefekta Kongregacije za nauk vjere, gdje je ovaj ostao sve dok mu se na toj službi nije zahvalio papa Franjo u srpnju 2017.
Razloga zašto ga je Passauer Neue Presse toliko pratio bilo je nekoliko. Slučaj iz 2014. čak i nije bio toliko razvikan. Tada je ovaj list doznao da se nekoliko njemačkih kardinala usprotivilo da se nadbiskupa Müllera imenuje kardinalom. Razlog je bilo to što su smatrali da je riječ o kleriku štetno konzervativnih stavova.
Uspoređivali su ga, primjerice, s kardinalom Alfredom Ottavianijem (protivio se odvajanju Crkve od države). Najviše se Passauer Neue Presse njime bavio povodom optužbi da je kao biskup u Regensburgu od 2002. do 2012. zataškavao slučajeve svećeničkog seksualnog zlostavljanja djece ili barem da nije niti izbliza dovoljno učinio da ih se progoni.
Pritom je kardinal Müller osvanuo čak i u New York Timesu 2016. povodom svjedočenja o zlostavljanju u crkvenom zboru za dječake Domspatzen. Svjedok je tvrdio da ga je svećenik zlostavljao kad je imao samo osam godina, pisalo se o 574 žrtava dječaka u tom zboru od 1953. prije četiri godine je čak savezni njemački povjerenik za zlostavljane Johannes-Wilhelm Rörig zatražio od kardinala Müllera da se barem ispriča.
No, kardinal je to odbio.
Kardinal Müller je, inače, poznat i hrvatskoj javnosti. On je u studenom 2016. posjetio Zagreb, zapravo Nadbiskupiju zagrebačku. Müller je tada još bio pročelnik Kongregacije za nauk vjere, drugi najmoćniji čovjek u Vatikanu, pa je Nadbiskupija s ponosom objavila da je ovaj kardinal postao prva osoba u povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta koja je primila počasni doktorat.
"Ako bismo željeli izdvojiti najljepše iz hrvatskoga identiteta, onda se to može vidjeti poglavito u svetima i blaženima, među kojima je u suvremenosti nedvojbeno najistaknutiji blaženi Alojzije Stepinac", kazao je tada između ostalog kardinal Josip Bozanić.
Riječ je bila, naime, o tome da je kardinal Müller snažno zagovarao kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca. Müller je tada, u skladu sa strategijom pape Franje, zagovarao da se to postigne kroz rad Mješovitog povjerenstva Hrvatske biskupske konferencije i Srpske pravoslavne crkve o razmatanju uloge Stepinca prije, za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata.
Tada, u studenom 2016., Müller prepreku kanonizaciji Stepinca nije vidio u SPC-u, nego u...:
"Komunisti i danas nastavljaju s lažima i mi znamo da jedna laž generira drugu."
Premda je tada još uvijek javno istupao kao potpuni službenik pape Franje, već tada se naslućivala bura žestokih napada na papin nauk nakon što ga mu osam mjeseci poslije papa nije obnovio mandat na čelu Kongregacije za nauk vjere.
Nalazio je, primjerice, da je zajednička misa s "protestantskom braćom", umjesto čin ekumenizma, "provokacija". Odjednom je tvrdo i to s jedva biranim izrazima bio totalno protiv da osobe koje su se razvele, pa sada žive sa svojim svjetovnim bračnim partnerima, primaju svete sakramente.
S nastupom pandemije COVID-a 19, njegove su izjave postajale sve radikalnije. Epidemiološke mjere koje bi dovele do ograničenja svetih misa, napao je kao "odreknuće" od zadatka Crkve u vođenju kroz vjeru prema vječnom životu i kao "svođenje Crkve na ovisnost o državi".
Ovo potonje u stilu kardinala Ottavianija iz doba Drugog vatikanskog koncila s kojim su ga uspoređivali kolege kardinali iz Njemačke kad su se protivili njegovom imenovanju u kardinalski zbor u doba pape Benedikta XVI. Na kraju ga je kardinalom imenovao papa Franjo.
Međutim, isti taj papa, kad se nekoliko godina poslije morao očitovati o izjavama sve radikalnijeg kardinala, kazao je jednom prilikom da je kardinal Müller "poput djeteta".
"Inače, smatram da niti jedan čovjek nije rođen Božjom voljom kao homoseksualac", njegov je stav javno izrečen 2019., radikalnije nego ikada prije srpnja 2017. kad se morao oprostiti od mjesta prvog čovjeka Kongregacije za nauk vjere.
Njemu se povremeno u njemačkim medijima dandanas iz naftalina izvlači slučaj svećenika Petera Kramera, osuđenog zbog zlostavljanja djeteta prvi put 2000., kada je, umjesto u zatvoru, završio na psihijatrijskom liječenju i koju godinu poslije proglašen "izliječenim".
Bez da je itko upozoren na bilo što, raspoređen je u novu službu, 2007. opet je optužen za zlostavljanje djeteta, seksualno, i osuđen je 2008. Optužbe su se redale narednih godina i iz krugova vjernika i iz krugova onih koji to više nisu bili.
