Privatnik ili država? Direkt se raspitao: Tko je bolji poslodavac i kod koga je bolje dočekati mirovinu? Je li bolje raditi za privatnika ili za državu? Je li bolje napredovati u stresu ili mirovinu čekati u nešto mirnijem ritmu?
Javna služba uvijek je slovila kao sigurnija opcija. Bolje plaće, manje posla, veća prava. RTL Direkt, javlja Danas.hr, provjerio je je li još uvijek tako.
Bruno Samardžić vlasnik je male IT tvrtke. Posao ide, radi na stranim tržištima, plaće povisuje kada se boljim rezultatima za to stvori prostor. Nikad, kaže, ne daje svima jednako.
"Uvijek u principu gledam učinak pojedinog zaposlenika i ako firmi dobro ide, onda da. Ali uvijek bi trebalo gledati kako se ta dobit ostvaruje, je li to kratkotrajno ili dugotrajna", kaže Samardžić.
Prosječna plaća u njegovom sektoru je oko 2 tisuće eura, daje regres i božićnicu. Kratko je radio i u javnom sektoru, šali se da posao koji ovdje rade 4 osobe, u državu bi radilo njih osam… "Pošto nas je malo, svi rade sve poslove. Ja isto radim hrpetinu poslova i stalno se mijenjamo", dodaje.
Sigurnost više nije prioritet
Nije to baš tako - uvijek i za sve - kaže Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Medicinske sestre, policajci, čistačice, sve su teški i odgovorni poslovi za koje je sve teže naći ljude. Uvjeti su daleko od idealnih, radi se puno, a plaće su male.
"Sigurnost više nije prioritet radnika, danas je više prioritet radnika dakle kvalitetnije radno mjesto, bolja materijalna prava, bolja plaća", kaže Novosel.
U javnom sektoru gotovo sve štiti kolektivni ugovor, a u privatnom tek četvrtinu radnika. To znači da jedni imaju i božićnicu i regres i plaćene troškove putovanja na posao, a drugi - nešto ili ništa - ovisno o volji poslodavca.
Koji nisu radili, bavili su se politikom
Razlike između sektora objašnjavaju gospođe koje su radni vijek provele u različitim sustavima. Vesna je odabrala raditi za privatnika i kaže da nije požalila. "Jer sam voljela raditi", kaže.
Silva je izabrala državu. One koji nisu od posla, kaže, nisu nikako kažnjavali. "Dapače, oni su se bavili politikom", dodaje.
I Novosel priznaje da u javnom sektoru postoje neka mjesta koja nisu dobro iskorištena, ali dodaje kako to ne znači da ima previše radnika.
"Možda ima nekih radnih mjesta koja su više po nekoj liniji a to znamo da je to iz viših ešalona raznih, a to znamo da se radna mjesta postavljaju nakon izbora pa se političkim putem neka radna mjesta popunjavaju", kaže.
Kopirati dobre prakse iz privatnog sektora
Javni sektor bi postao konkurentniji kada se u njega ne bi miješala politika, a trebalo bi preslikati i neka pravila iz privatnog sektora.
"Upravo taj stimulativni dio, način omogućavanja napredovanja ili način kako se želi privući najbolje da dođu tu raditi. Ne bismo trebali stremiti uravnilovkama", kaže Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Odgovor na vječno pitanje daje i student PMF-a koji će uskoro na tržište rada…
"Ja bi htio iskreno više za državu! Ja nisam toliko sposoban raditi za privatnike. Ako je netko sposoban raditi za privatnike, evo slobodno, ja nisam", govori kroz smijeh.
A uvijek ostaje i opcija raditi za samoga sebe...
