Nedavna presuda po kojoj je 55-godišnji Rajko S. iz Knina osuđen zbog prosjačenja na uvjetnu kaznu zatvora od 15 dana, aktualizirala je pitanje prosjačenja koje je ove godine, u odnosu na lani, u porastu za 20 posto, piše u srijedu Večernji list.
Usporedbe radi, u prvih osam mjeseci 2020. godine po podacima MUP-a je, zbog odavanja skitnji i prosjačenju, a što je prekršaj po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, prijavljeno 408 osoba, dok je ove godine do kraja kolovoza u istom prekršaju evidentirano 490 takvih slučajeva, dakle 20,1 posto više.
Odavanje skitnji ili prosjačenje, posebno ono u kojem prosjak laže o svom imovinskom stanju ili bolestima kako bi građane dobio na samilost, kažnjivo je svugdje, tu vrstu uznemiravanja mogu prijaviti i sami građani ili policija, ukoliko počinitelja zatekne u prošnji. Tako je bilo lani u slučaju Rajka S.
Novčane kazne za prosjačenje
Za prosjačenje je moguće izreći prekršajne novčane kazne, stoji u zakonu, i to u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznu zatvora do 30 dana. Rajko je dobio uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, pa ukoliko u idućih godinu dana ne ponovi ovakav ili slični prekršaj, neće u zatvor. No, ostao je i bez ‘zarađenih’ 60 kuna obzirom da je sud odlučio da mu se ta imovinska korist oduzme i vrati oštećenicima u iznosima u kojima su isti oštećeni.
Zbog lošeg imovinskog stanja, stoji također u odluci suda u Gračacu, prosjak je oslobođen plaćanja troškova postupka koji su u ovom slučaju, daleko veći od materijalne koristi koju je Rajko pokušao ostvariti.
Pomoć se može potražiti u Centru za socijalnu skrb
Nerijetko iz Centara socijalnih skrbi napominju kako svatko tko ima problema sa novčanom situacijom, može kod njih potražiti pomoć; od novčane do drugih potrepština za život, svaki grad, općina, imaju mogućnost dodatno pomoći siromašnim ljudima, a beskućnici imaju na raspolaganju Skloništa po županijama gdje, osim krova nad glavom, imaju mogućnost proći i prekvalifikacije, neka školovanja kako bi stekli uvjete da se vrate na tržište rada ukoliko je to moguće.
Zato i iz Skloništa nerijetko kažu da se rijetko tko odluči na prošnju i da se tu često radi o osobama koje i nisu u tako teškoj situaciji ili su, pak na prošnju prisiljene, donosi Večernji list.
