Iznos nepodmirenih obveza Grada Zagreba službene je 617,4 milijuna kuna, a neslužbeno, prema procjeni američke agencije za kreditni rejting Moody’s, dug je čak do dvije milijarde kuna.
Ako nakon lokalnih izbora u svibnju gradonačelnik postane netko tko neće promijeniti Bandićevu politiku suočit će se s golemim financijskim problemima metropole.
Koliko će rupe u gradskoj blagajni biti izazov budućem gradonačelniku Net.hr je upitao prof. dr. sc. Luku Brkića s Fakulteta političkih znanosti i neovisnog ekonomista Petra Vuškovića.
Jedan od izazova novog gradonačelnika bit će Bandićevo 'nasljeđe'
"Sasvim je jasno da budućeg gradonačelnika čeka ozbiljan posao ovladavanja gradskim dugom. Da sam na njegovu mjestu, za početak bih napravio neovisnu reviziju financija’, objašnjava neovisni ekonomist Petar Vušković.
Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti slaže se s Vuškovićem smatra da treba napraviti reviziju strukture prihoda i rashoda pa vidjeti kakvom je stanju zaista proračun Grada Zagreb.
Koliki je stvarni minus u gradskoj blagajni zapravo se ne zna, već samo nagađa, kaže prof. Brkić. “U proračunu koji je izvorno bio 7,5 milijardi kuna pa se dizao do razine na kojoj je sada, gubitak je značajan već ako je u pitanju ‘samo’ milijardu kuna. To je respektabilan deficit s kojim treba znati upravljati i izaći na kraj. Ono što je već na prvi pogled vidljivo jest da Zagreb, kao glavni i najveći grad Hrvatske, ne samo da ne vodi na ljestvici transparentnosti proračunskih sredstava, nego je debelo na začelju“.
Vušković naglašava kako se uspjeh gradonačelnika jedino može mjeriti upravljanjem javnim financijama.
“Proračun za 2021. godinu je 14 milijardi kuna. Veliki je to rast u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s proračunom od prije deset godina, to je duplo veći iznos javnog novca. Dakle, imaš mogućnost raspolaganja novcem organizacije koja ima najveći financijski kapacitet u državi, i unatoč tome ostavljaš dug u blagajni. To se zove neefikasno upravljanje. Ne zanima nas broj izvršenih projekata, kako se to u zadnje vrijeme u medijima navodi kada se analizira uspjeh bivšeg gradonačelnika, već isključivo način financiranja tih projekata ”, tvrdi Vušković.
‘Posljedice potresa samo će produbiti dug u blagajni’
“Sreća je da će obnova od potresa trajati godinama pa će se budućim godišnjim proračunima moći alocirati dio novca u ime obnove. Nadamo se da se to neće odraziti na kvalitetu javnih usluga koje su već sada na niskim razinama”, primjećuje Vušković. Potres će, kaže Vušković, samo produbiti dug u blagajni.
Za očekivati je da će svi kandidati koji su se suprotstavljali Bandiću i njegovoj politici sada još snažnije zagovarati žestoke rezove, posebno zato što gotovo trećina proračuna odlazi na proračunske korisnike. Brkić, međutim, kaže kako su “rezovi” tek jedna od čarobnih političkih floskula.
“Treba napraviti ozbiljnu reviziju strukture prihoda i rashoda pa vidjeti koliko u Zagrebu doista imamo “uhljebistan”, koliko je zaista ljudi koji su, ne samo po političkim vezama, zaposleni na suvišnim radnim mjestima. Ne bi valjalo lomiti preko koljena, a bojim se da će biti tako”, kazao je Brkić za Net.hr.
Trebat će napraviti proračunska rasterećenja
Vušković kaže da se već u prvom mandatu moraju postaviti minimalni ciljevi proračunskih rasterećenja kako bi javne financije bile dovedene u red.
“Na prihodovnoj strani, potrebna je prodaja imovine i Holdinga (osim vode i tramvaja), a isto tako i snažna orijentacija za privlačenje privatnih investicija koje će povećati proračun”, izjavio je Vušković.
“Ukupna plaća za zaposlene mora se smanjiti više od 20 posto, a prioritet je plaća za osobe u administraciji. Materijalni troškovi moraju se smanjivati i oko 30 posto kroz transparentnu kontrolu javne nabave, ukidanje birokratske papirologije i energetske uštede. S druge strane, ne smanjivati ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Subvencije se moraju smanjivati i oko 30 posto, najviše kroz ZET. Razne beneficije kroz kolektivni ugovor ne mogu se više podnositi“, navodi Vušković.
S druge strane, subvencije za Arenu, zapošljavanje osoba s invaliditetom i poduzetništvo neće se smanjivati. „Naknade se moraju pregledati kako bi se vidjeli opravdani troškovi (npr. za novorođenčad, gradski prijevoz osoba s invaliditetom i učenika, prehranu socijalno ugroženih i sl.). Istovremeno, potrebno je ispitati opravdanost nabave udžbenika koja je neovisna o imovinskom cenzusu i naknade za roditelje odgojitelje. Ostali rashodi mogu se smanjivati kroz racionalnija trošenja za udruge, sport i kulturu, s obzirom na to da se ipak radi o neovisnim sektorima”, ističe.
Prodaja gradske imovine nije trajno rješenje
“Prodaja ‘obiteljskog srebra’ uz dizanje kredita jedan je od načina na koji možete rješavati proračunski deficit. Ali i jedno i drugo kriju u sebi temeljni problem – nije samo u pitanju trenutno zakrpati rupe, nego spriječiti da se slične rupe opet pojave. Ako bismo prodajom gradske imovine zakrpali proračunske rupe kako ne bismo morali ići u zaduživanje, već na sljedećoj krivini pojavile bi se nove. Ne zaboravimo i ovo – da visina prireza nije zakonski limitirana, u Zagrebu bismo već imali znatno viši prirez. On je sada na zakonom dopuštenoj gornjoj granici od 18 posto”, naglašava Brkić.
Vušković kaže da su privatizacije jedni način izlaska iz ekonomske krize, a da se pritom zadrži jednaka javna potrošnja, odnosno budžetski rashod u gradskoj blagajni.
“Pokazalo se da Grad slabo upravlja svojim resursima. Pogledajte koliko ima prostora za razvoj samo uzduž željezničke pruge kroja presijeca središte grada. Imate mnogo oronulih građevina, u centru dobar dio gradskih prostora zjapi prazan, a o oronulim fasadama i grafitima ne treba puno govoriti. Paromlin, Zagrepčanka, Gredelj i drugi zapušteni i ekonomski neiskorišteni prostori svakako zaslužuju transparentan institucionalni okvir koji će, bez javnih sumnji u moguća klijentistička pogodovanja, otvoriti prostor za privlačenje ozbiljnih privatnih investitora, uz pošteni međunarodni natječaj“.
Dakle, gradom se ne može upravljati kroz pogodovanja, ali se ne mogu stvari mijenjati tako da se drži status quo – javno vlasništvo nad prostornim resursima koji propadaju. Moramo ukloniti mentalne prepreke investicijama i shvatiti da su one jedini motor razvoja pa i vizualnog osvježenja grada, zaključio je Vušković.
