Europski parlament izglasao je 16. travnja 2014. odluku da titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine ponesu jedan hrvatski i jedan irski grad. Dvije godine poslije Rijeka i Galway su i službeno postali Europske prijestolnice kulture. U te četiri godine marljivo se radilo na programu, ali i na kulturnim i ostalim objektima koji su dobili novi sjaj nakon godina zanemarivanja. I Rijeka je kao lučki, industrijski grad trebala dobiti novo lice, ali samo tri mjeseca nakon spektakularne svečanosti otvorenja, projekt Rijeka 2020. - Europska prijestolnica kulture je na izdisaju.
Naime, prošlog je utorka 59 od ukupno 70 zaposlenih u trgovačkom društvu Rijeka 2020. - EPK, koje je zaduženo za operativnu i programsku provedbu projekta, dobilo otkaze. Osim njih, poručio je riječki pročelnik za kulturu Ivan Šarar, "privremeno će se obustaviti suradnje i s dijelom ljudi u kulturnim ustanovama Grada koji su zaposleni zbog rada na provedbi EPK programa".
Gašenje projekta bi, prema prvim i dosta konzervativnim procjenama, moglo utjecati na egzistenciju barem 1000 umjetnika, udruga, malih tvrtki, pa do cijelih lokalnih zajednica iz cijele zemlje koje su trebale biti uključene u realizaciju projekta. Pod upitnikom je i 3,5 milijuna kuna teško financiranje javnih potreba u kulturi, koje je ove godine trebala provesti riječka gradska uprava.
Ministarstvo otkazalo financiranje
Problemi su se naslućivali već sredinom ožujka kada su svi koji su radili na projektu poslani na godišnji odmor. Sam projekt, težak oko 70 milijuna eura, trebao je biti obustavljen do 14. travnja, no neslužbeno, blokada je produljena do 1. lipnja. Tada još nitko nije znao da će ostati bez posla, no nakon što je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla da je teško očekivati da ministarstvo isplati Gradu Rijeci otprilike 10 milijuna eura za projekt, sve je bilo jasno.
Tako su odgođena otvaranja brojnih manifestacija i umjetničkih instalacija u javnim prostorima, poput ribarnice i "Kuhinje". Koliko je projekt daleko od realizacije govori i to da su od predviđenih 27 Festivala susjedstava održana samo tri. Možda je pogibelj dala naslutiti izložba u Pomorskom i povijesnom muzeju, gdje su građani mogli vidjeti violine slavnih majstora iz Cremone, talijanskog grada u pokrajini Lombardiji koja je postala epicentar pandemije koronavirusa u Europi.
Propali plan nastavka projekta
No, upravo na dan kada se cijeli projekt trebao službeno reaktivirati, voditeljice su doznale da njihovi timovi dobivaju otkaze. One će, pak, ostati raditi, kako bi završile započeti posao - obavještavanje sudionika da cijeli program staje. Direktorica EPK istaknula je da su s Gradom Rijekom, nositeljem titule EPK, nastojali sagledati više scenarija i mogućnosti te na kraju i izradili prijedlog novog izvedbenog plana koji je dostavljen ključnim partnerima i financijerima, Ministarstvu kulture i Primorsko-goranskoj županiji.
"Plan se sastoji od dvije faze. Prva faza, koja je već u provedbi, uključuje niz nužnih mjera prilagodbe krizi koju je izazvala pandemija i koja je privremeno onemogućila obavljanje većine aktivnosti projekta EPK. Istovremeno, to je i priprema za drugu fazu, u kojoj planiramo nastavak provedbe dijela programa u okvirima koje ćemo dogovoriti sa strateškim partnerima. Nažalost, bili smo prisiljeni i na teške mjere, koje nikako nismo mogli zaobići. Tako je u provedbi postupak smanjivanja broja radnika na nužni uži tim, dok će ostalim radnicima morati biti uručen otkaz ugovora o radu, s mogućnošću povratka na posao kad se za to stvore uvjeti", potvrdila je JutarnjemEmina Višnić.
Programi projekta koji više ne postoji su stali, no iz gradske uprave poručuju kako će dovršiti infrastrukturu u koju je dosad već uloženo oko 40 milijuna eura. Tako se čini kako bi dugogodišnja nagađanja da će iza projekta ostati prazne zgrade, mogla zaista postati realnost. Niti Rijeka kao prijestolnica kulture više ne zvuči tako realno. Naime, kultura je sada svedena na ulične koncerte, poput onog Damira Urbana te Fileta i prijatelja.
