Nažalost, i dalje smo svjedoci svakodnevnih prometnih nesreća koje povećavaju brojke poginulih. Upravo kako bi se taj broj pokušaoa smanjtii i kako bi se prevenirale ovakve nesreće u budućnosti, prometni stručnjak Željko Marušić dao je svoj osvrt na probleme, ali i moguća rješenja.
Njegovu objavu na autportalu.hr-u prenosimo u cijelosti:
'Dominantni uzroci nesreća su prekoračena i neprilagođena brzina te nepoštivanje prednosti prolaza, a tragične bi ishode spriječilo da je prometnica s uzdužnim odvodnim kanalima i betonskim poprečnim prijelazima zaštićena zaštitnom ogradom i uspornicima, opasno raskrižje na dakovačkoj obilaznici trebalo je biti izvedeno kao kružni tok…
'Da su vozači vozili dopuštenom i prilagođenom brzinom...'
Tragični bi ishodi bili, izvjesno, spriječeni i da su svi sudionici bili u novim automobilima s naprednim sustavima aktivne i pasive sigurnosti: autonomnm kočenjem, upozorenjem na napuštanje trake, kvalitetnim zimskim gumama, sigurnosnim karoserijama…
Tragične prometne nesreće kod Đakova, u kojima su poginule tri osobe, potvrdile su da su za stradanja na cestama u 85 posto slučajeva krivi vozači, 10 posto prometnice i 5 posto vozila. Naime, da su vozači vozili dopuštenom i prilagođenom brzinom na skliskom asfaltu te da su poštivali prvenstvo prolaza, nesreće se ne bi dogodile.
U nesreći na nerazvrstanoj cesti kod Strizivojne 22-godišnjak je zbog neprilagođene brzine automobilom sletio u uzdužni odvodni kanal te se fatalno zabio u poprečni betonski prilaz. To je poznat problem prometnica, posebice u sjevernom dijelu Hrvatske, gdje mnoga slijetanja nepotrebno završavaju tragično, nakon udara u armiranobetonski mostić ili betonski prilaz.
Dvije su osobe poginule, a dvije su teško ozlijeđene u sudaru na križanju đakovačke obilaznice sa spojnicom za Dragutin. Kružni tok umjesto raskrižja riješio bi problem stradavanja na takvim lokacijama.
Ovo su pouke tragičnih nesreća kod Đakova:
1. Intenzivirati kontrole prilagođene i dopuštene brzine (čl. 51. stavak 1 i članak 54. Zakona o sigurnosti na cestama) postavljanjem radarski kamera, posebice na križanjima.
2. Zabraniti postavljanje betonski prijelaza i armiranobetonski mostića bez prometnog elaborata, a na ceste uz koje su takve pogibeljne prepreke, postaviti zaštitne ograde, uspornike(vibracijske, a po potrebi i intenzivnije)i ograničenje brzine.
3. Opasna raskrižja mijenjati kružnim tokovima, nova prometna rješenja prioritetno rješavati kao kružne tokove.
4. Za vozila s pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP-u smanjiti trošarinu i godišnji porez za 50 posto, a ako usto imaju sustave autonomnog kočenja i upozorenja na napuštanje trake, ukinuti, a na stara, nesigurna vozila uvesti progresivni malus na autoosiguranje.'
Proteklog vikenda je na hrvatskim cestama poginulo čak petero ljudi
Inače, policija je u ponedjeljak izvijestila kako je tijekom proteklog vikenda na hrvatskim cestama poginulo pet osoba, a zaustavljen je 21 ponavljač najtežih prometnih prekršaja. Od ukupno 4454 prometnih prekršaja najviše je bilo prekoračenja brzine (1656), a slijede nekorištenje sigurnosnog pojasa (514) i vožnja u alkoholiziranom stanju (448). Prilikom nepropisnog korištenja mobitela uhvaćeno je 270 vozača.
Najveći broj vožnji pod utjecajem alkohola, njih 100, počinili su vozači od 31 do 40 godina, kojima je najčešće izmjerena koncentracija bila od pola do jednog promila.
Najveća nedopuštena brzina od 238 kilometara na sat zabilježena je kod vozača na vukovarsko-srijemskom području, dok je na krapinsko-zagorskom području izmjerena najveća koncentracija alkohola od 2,9 promila.
U nadzoru prometa aktivnosti policije bile su posebice usmjerene prema počiniteljima najtežih prekršaja, a tom je prilikom zatečen 21 ponavljač koji su počinili 25 novih prometnih prekršaja, izvijestio je MUP.
