Slavonska pšenica rodila je sjajno. Hrvatski poljoprivrednici proizvest će je prema procjenama dvostruko više od naših potreba i to u doba dok najveće europske izvoznice ratuju, a cijena pšenice na burzama raste. Pa kako je onda moguće da se hrvatskim proizvođačima nudi otkup po manjim cijenama, a kruh na hrvatskim policama nezaustavljivo poskupljuje, piše RTL.
Svaka kriza stvara priliku. A rat između dvije najveće europske izvoznice pšenice, kukuruza i suncokreta otvara prostor državi s nepreglednim plodnim ravnicama. Može li pšenica postati novi hrvatski jaki izvozni proizvod?
Hrvatska može izvesti pola milijuna tona pšenice
"Očekujemo u dijelu pšenice proizvodnju od milijun tona, dakle na razini prošle godine. Nama za naše potrebe treba oko 420 do 470 tisuća tona, što znači da imamo izvozni potencijal dodatnih pola milijuna tona", tvrdi Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
No, gle paradoksa - dok zbog suše u Zapadnoj i rata u Istočnoj Europi otkupna cijena pšenice na svjetskim burzama raste, u Hrvatskoj pada. Iz Hrvatske poljoprivredne komore kažu da bi mogla biti oko 2 kune po kilogramu.
"Pitam se zašto talijanski poljoprivrednik može dobiti 3 kune za svoju pšenicu, a zašto to ne bi mogao dobiti i hrvatski poljoprivrednik?", govori Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore. Država ulaže u skladišne kapacitete. Tako će proizvođači moći čekati bolju cijenu.
"Potičemo ih na udruživanje u proizvođačke organizacije kako bi ujedinjeni kroz veće skladišne kapacitete imali snažniju moć prema otkupljivačima", ističe Majdak.
Kruh skuplji i do 50 posto nego prošle godine
No, prije će svjetska cijena pšenice pasti, nego što će ova u Hrvatskoj porasti, misli ekonomski analitičar Damir Novotny. Kaže da žitnice Europe - Rusija i Ukrajina proizvode neovisno o ratu, te će se stvoriti viškovi kada se oporave opskrbni lanci.
"Može se očekivati da će i ova sezona, a očekuju dobre prinose, stvoriti velike zalihe koje će srušiti cijenu pšenice u konačnici", ističe Novotny.
No, eto novog paradoksa - cijena pšenice u Hrvatskoj pada, a cijena kruha, na valu inflacije, raste. Prema statistikama kruh je skuplji i do 50 posto nego prošle godine, a u jednoj pekarnici na Braču, 600 grama prodavalo se za nevjerojatnih 19 kuna. I to u zemlji koja proizvodi dva puta više pšenice od vlastitih potreba. Osnovna namirnica građanima je sve teže dostupna.
Brlošić kaže da ni otkup od 3 kune po kilogramu pšenice ne bi opravdao toliko poskupljenje. "Što se tiče samog poskupljenja pšenice, ta vekna ne bi smjela ići više od 20, 30 lipa prema gore", govori.
Cijenu određuju trgovci
Novotny, pak, kaže da cijena hrvatske pšenice nema veze s cijenom kruha u Hrvatskoj. "Domaća pšenica je 90 posto kvalitete za hranu za stoku, a tek 10ak posto se može koristiti u mlinarsko pekarskoj industriji za proizvodnju kruha ili tjestenine", rekao je.
Majdak tvrdi suprotno - sirovine će biti i za pekarsku industriju, ali cijenu određuju trgovci. "U doba godine kada je žetva, odnosno berba da će cijene biti povoljne i za mlinarsku i pekarsku industriju. U tom dijelu s druge strane industrija treba reagirati pošteno", zaključuje Majdak.
Alternativa gorivu je javni prijevoz. Umjesto skupljeg mesa, može se birati jeftinije. Alternative kruhu nema. Ako cijene nastave rasti, pitanje je tko će ga moći priuštiti.
