Na početku sjednice Vlade Orešković je podsjetio da će EK danas objaviti svoje mišljenje o predloženim reformama, čiji su dijelovi već 'procurili' u medije, te je kazao da su u Vladi i očekivali "vrlo pozitivno mišljenje, jer je riječ o kvalitetnom programu".
"Hrvatska će krenuti u pravom smjeru"
"Mislim da ćemo sada čuti da su to ne samo kvalitetne reforme nego da će kroz njih Hrvatska krenuti u pravom smjeru", istaknuo je Orešković te dodao da je Hrvatska "prije dva mjeseca bila na rubu korektivnih mjera, a u vrlo kratkom roku smo napravili kvalitetan dokument".
"Ovaj je dokument dodatni uspjeh za ovu Vladu i podrška koju će vidjeti i investitori i agencije za rejting", zaključio je Orešković te najavio da će konkretniju izjavu dati poslijepodne, nakon što mišljenje Europske komisije bude i službeno objavljeno.
Nacionalni program reformi sadrži ozbiljne mjere za poboljšanje javnih financija, zdravstvenog sustava i poslovnog okruženja, piše u nacrtu dokumenta spremnog za usvajanje na današnjem kolegiju europskih povjerenika u Bruxellesu, prenosi Večernji list, koji je imao uvid u taj dokument.
EK ima pet novih preporuka za Hrvatsku
Taj list navodi da će EK dati Hrvatskoj pet novih ekonomskih preporuka. U tim preporukama EK traži da se do kraja godine započne najavljeno uvođenje poreza na nekretnine, da Vlada do kraja 2016. poduzme mjere za obeshrabrivanje odlazaka radnika u prijevremenu mirovinu i smanji broj posebnih mehanizama socijalne pomoći, da započne sa smanjenjem fragmentacije javne uprave i poboljšanjem njene učinkovitosti, smanji parafiskalne namete, kao i da poboljša učinkovitost pravosudnog sustava u postupcima na Trgovačkim i Upravnim sudovima.
Komisija nema namjeru, piše Večernji list, pojačati proceduru nadzora makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj niti uvesti korektivne mjere.
Hrvatska zadovoljila fiskalno pravilo
Sjednica Vlade započela je usvajanjem izvješća o izvršenju državnog proračuna i primjeni fiskalnog pravila za 2015, koja pokazuju da su rashodi državnog proračuna za 2015. smanjeni na međugodišnjoj razini za 3,6 posto, dok je rast ostvarenog nominalnog BDP-a iznosio 1,8 posto, čime je lani zadovoljeno fiskalno pravilo.
Naime, prema privremenom fiskalnom pravilu međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta projiciranog, odnosno procijenjenog BDP-a. Primjena fiskalnog pravila računa se na temelju ostvarenja rashoda proračuna opće države te očekivanog kretanja BDP-a u trenutku izrade proračuna.
Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je kako su rashodi općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila lani smanjeni za 3,6 posto, dok je procijenjeni BDP, koji je bio korišten prilikom posljednjeg rebalansa proračuna, bilježio međugodišnje povećanje od 1,3 posto, odnosno međugodišnji je rast ostvarenog nominalnog BDP-a iznosio 1,8 posto. Time je i zadovoljeno privremeno fiskalno pravilo.
Lanjski manjak proračuna - 7,2 milijarde kuna
Marić je pritom istaknuo kako je Vlada i Nacionalnim programom reformi i Planom konvergencije predvidjela uvesti, kako je rekao, "kudikamo rigoroznije fiskalno pravilo" te je dodao da je i Europska komisija primijetila da na tom području treba napraviti iskorak.
Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prošloj godini pokazuje da su ukupni prihodi ostvareni u iznosu od 109,8 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi izvršeni u iznosu od 118,6 milijardi kuna.
Deficit državnog proračuna lani je tako iznosio 8,8 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a. Dodaju li se tome i podaci za izvanproračunske korisnike te jedinice lokalne samouprave, a čiji je ukupni višak iznosio 1,2 milijarde kuna, ukupni manjak općeg proračuna lani je ostvaren u iznosu od 7,2 milijarde kuna ili 2,3 posto BDP-a - 1,5 postotni bod manje u odnosu na plan.
No, u ovom je izvješću deficit opće države iskazan prema nacionalnoj metodologiji te se razlikuje od manjka koji se iskazuje prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010, a koji je, prema podacima koje je Državni zavod za statistiku objavio u travnju, iznosio 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto BDP-a.
Također, Marić je istaknuo da je usporedba podataka za 2015. i 2014. godinu bila vrlo teška, zbog brojnih metodoloških izmjena, poput izlaska HZZO-a iz državne riznice ili uključivanja brojnih drugih entiteta, poput javnih ustanova nacionalnih parkova i sl.
Novo zaduženje za autoceste
Vlada je na sjednici odobrila i novo zaduženje za normalno poslovanje upravitelja autocestama. Nakon što je prošloga tjedna suglasnost za zaduživanje uz državno jamstvo dana Hrvatskim autocestama, u srijedu je na dnevnom redu sjednice bila suglasnost Autocesti Rijeka-Zagreb (ARZ) za kreditno zaduženje u iznosu od 70 milijuna eura. ARZ će kredit dići kod Erste&Steiermärkische, Privredne, Societe Generale-Splitske i Zagrebačke banke, uz državno jamstvo, a radi financiranja plana poslovanja za 2016. godinu.
Kako je pojasnio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, tijekom ove godine ARZ-u na naplatu dospijeva gotovo 77,7 milijuna eura glavnice i još 16,2 milijuna eura na ime kamata i naknada, dakle ukupno nešto manje od 94 milijuna eura. No, projekcija poslovanja ARZ-a za 2016. ukazuje na financijski raskorak između kreditnih obveza i očekivanih prihoda u visini od 70 milijuna eura, koja će osigurati ovim kreditom za koji jamči država.
