"Bolje je opteretiti imovinu nego rad". Tvrdi to ministar graditeljstva Lovro Kuščević komentirajući uvođenje poreza na nekretnine od 1. siječnja 2018. Od tada će se oporezivati stambeni prostor, poslovni prostor, garaža, a novost je i porez na građevinsko zemljište koje se koristi za obavljanje posla, kao i neiskorišteno građevinsko zemljište, piše Dnevnik.hr
"Imate nekoliko poreza po jednoj nekretnini. To se sve mora objediniti u ovaj porez na nekretnine koji mora u najgoru ruku biti jednak zbiru svih dosadašnjih poreza", pojasnio je Kuščević. Nova vlast očekuje da će od novog poreza godišnje ubrati 300 milijuna kuna više. Dosad se godišnje ubiralo oko dvije milijarde.
Prvo baza podataka, pa procjena, pa tek onda porez
Bivša ministrica Anka Mrak-Taritaš upozorava da komunalnu naknadu nije tako jednostavno pretvoriti u porez, posebice jer postoje jedinice lokalne samouprave koje nemaju komunalnu naknadu. "Ubiru prema različitim kriterijima, nemaju evidentirane nekretnine. Ne bi bilo dobro da rezultat svega toga bude da oni koji imaju uredne papire, koji imaju sve evidentirano će plaćati porez, a oni koji nemaju neće", upozorila je Anka Mrak Taritaš.
Vlada želi napraviti bazu svih nekretnina nakon čega bi ih procijenila i to obuhvaćajući i starost te stanje u kojem je nekretnina. Hoće li do toga zaista doći 2020. godine, ministar odgovara s oprezom: "Što će se dogoditi u budućnosti, neke nove vlade o tome ne mogu reći". Novac od poreza na nekretnine u prvoj bi fazi ostajao lokalnim jedinicama samouprave koje bi ga mogle slobodnije koristiti.
