Državno jamstvo Vlada je HAC-u odobrila za zajam EBRD-a u iznosu od 250 milijuna eura na 15 godina, uključujući 2 godine počeka, a ugovor o jamstvu su krajem ožujka potpisali ministar financija Zdravko Marić i direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić.
Tim se zakonskim prijedlogom, uz ostalo, određuje da država, kao jamac za taj zajam EBRD-a bezuvjetno jamči, kao glavni dužnik a ne samo kao jamac, uredno i pravodobno plaćanje dospjelih iznosa zajma te uredno izvršavanje svih ostalih obveza HAC-a.
U Hrvatskoj kamata 4,2 posto
A kako bi HAC pokrio dio kreditnih obveza koje mu u ovoj godini dolaze na naplatu, Vlada je dala i suglasnost za podizanje dvaju kredita od po 100 milijuna eura kredita kod četiri hrvatske banke, uz državno jamstvo.
Jedan bi kredit HAC trebao podići od Zagrebačke, Erste&Steiermärkische te Privredne banke Zagreb, a drugi od Zagrebačke, Hrvatske poštanske banke i Privredne banke Zagreb. HAC te kredite diže na osam godina, uz četiri godine počeka i četiri godine otplate, uz efektivnu godišnju kamatnu stopu od 4,2 posto te državno jamstvo kao instrument osiguranja za cjelokupan iznos kredita.
Naime, pojasnio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ove godine HAC-u na naplatu dolazi 466 milijuna eura glavnice i 124 milijuna eura kamata, odnosno ukupno 590 milijuna eura koje je potrebno refinancirati. HAC je za financiranje Plana poslovanja za 2016. godinu obvezan osigurati 400 milijuna eura, od čega polovinu, odnosno 200 milijuna eura, namjerava osigurati putem zajma s EBRD-om, a preostalih 200 milijuna eura iz dva kredita od skupine hrvatskih banaka.
HAC u razdoblju od od 2016. do 2020. godine mora vratiti 2,68 milijardi eura kredita, a najteža će biti 2019. godina kada na naplatu dospijeva oko 760 milijuna eura. Posljednja rata na naplatu dolazi tek 2039. godine.
HC se zadužuje za 89 milijuna eura
Uz HAC, novi kredit uz državno jamstvo podići će i Hrvatske ceste (HC), i to u iznosu od 89 milijuna eura, za financiranje građenja i održavanja državnih cesta te podmirenje kreditnih obveza koje dospijevaju ove godine.
Vlada je, naime, dala suglasnost Hrvatskim cestama da se za taj iznos zaduže kod Zagrebačke, Privredne, Erste&Steiermärkische te Societe Generale-Splitske banke. Uz to, odlučeno je i da država jamči za urednu otplatu ovog desetogodišnjeg kredita.
I HC-u, prema riječima resornog ministra, ove godine na naplatu dospjeva značajan iznos kreditnih obveza – ukupno više od 1,8 milijardi kuna, od čega 1,4 milijarde kuna glavnice. Sredstvima iz tog kredita HC će, kazao je Butković, s 588 milijuna kuna podmiriti dospjele kreditne obveze, a ostalo će biti iskorišteno za investicijske projekte.
Odluka o uplati dobiti javnih poduzeća u proračun
HAC i HC, ali i Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Plinacro te Zračna luka Dubrovnik javna su poduzeća na koje se, pak, neće odnositi današnja odluka Vlade o visini, načinu i rokovima uplate dobiti koju su ostvarila društava od strateškog i posebnog interesa u ovogodišnji državni proračun, rekao je ministar Marić.
Prema toj odluci, tvrtke od strateškog i posebnog interesa kojima je država većinski vlasnik imaju obvezu dio dobiti nakon oporezivanja ostvarene u 2015. uplatiti izravno u državni proračun, razmjerno paketu dionica ili udjela države u njihovom temeljnom kapitalu. U onima u kojima država ima manjinski udio, pak, predstavnici države u upravljačkim tijelima imaju obvezu zahtijevati da se također razmjerni dio dobiti uplati u proračun.
Alan svu dobit mora uplatiti državi
Sukladno odluci Vlade, u proračun bi se trebalo uplatiti 60 posto lanjske neto dobiti, a iznimka je tvrtka Agencija Alan d.o.o., koja mora u proračun uplatiti cjelokupnu dobit, koja će se, kako stoji u Odluci, namjenski koristiti za modernizaciju i djelovanje Oružanih snaga, kazao je ministar financija.
Vlada je Saboru uputila i mišljenje kojim je odgovorila i na prijedlog kluba zastupnika Hrvatskih laburista o obustavi ovršnih postupaka i deložacija pokrenutih od strane austrijskih banaka Raiffeisenbank grupe. U tom se mišljenju, prema riječima zamjenice ministra pravosuđa Barice Novoselec, u bitnome navodi da postojeći zakonski okvir već štiti takve građane.
Uz ostalo, na dnevnom redu sjednice Vlade bio je i zakon kojim se regulira mogućnost prijenosa mirovinskih prava hrvatskih državljana zaposlenih u tijelima EU, a kako bi se osigurao kontinuitet socijalne sigurnosti takvih osiguranika. Radi se o dužnosnicima i službenicima koji su dio svog radnog vijeka proveli u hrvatskom mirovinskom osiguranju, a dio u mirovinskom osiguranju u institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU.
