Od 2017. do 2021., banke u Hrvatskoj su agencijama za naplatu potraživanja prodale preko 4,9 milijardi kuna dugova građana. Pritom su se najviše rješavale nenaplativih gotovinskih nenamjenskih kredita. Njih su prodale u iznosu od 1,7 milijardi kuna, a loših stambenih kredita, od kojih su neki završili i ovrhom, prodano je za nešto manje od 1,2 milijarde kuna.
Uz to, banke, iznenađujuće, prodaju i minuse, odnosno nenaplativa prekoračenja na bankovnim računima, odnosno dugovanja koja ljudi u određenom trenutku nisu mogli podmirivati ili su slučajno otišli u "nedozvoljeno". Takvih su dugovanja banke u posljednjih pet godina prodale u iznosu od 483 milijuna kuna, piše Novi list, pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke.
Potpuno neregulirano tržište
Ekonomisti, pa i neki oporbeni političari su proteklih dana, nakon što je otkriveno kako je viceguverner HNB-a Roman Šubić stekao kuću u Zagrebu, počeli upozoravati da bi mogao izbiti kaos ako banke počnu prodavati nedozvoljene ili prešutne minuse na računima, jer oni uglavnom služe ljudima slabije platežne moći da pokrpaju kućni budžet. Takva je situacija neminovna, pogotovo uzevši u obzir nagli skok cijena, koji bi mogao dovesti do toga da brojni ljudi odu u minus i iznenade se kad im počnu stizati rješenja o prisilnoj naplati ili ovrsi, a da ne govorimo o telefonskim pozivima i posjetima djelatnika agencija za naplatu potraživanja.
Čak i to nije najveći problem. Naime, tržište ustupanja potraživanja je zakonski potpuno neregulirano. Tako su banke u zadnjih pet godina uspjele prodati i 238 milijuna kuna loših investicijskih kredita, 114,5 milijuna kuna loših hipotekarnih i 92 milijuna kuna loših kredita po karticama. Ali, to nije sve. Agencije za naplatu potraživanja su otkupile i 43,3 milijuna kuna kredita za poljoprivredu, 26,2 milijuna kuna turističkih, 22,6 milijuna kuna građevinskih te preko 15 milijuna kuna za kupnju vozila. Ima tu još vrsta kredita, ali svi su oni sada u rukama raznih agencija, a ne banaka.
Neobvezujuće preporuke
Iz HNB-a poručuju da banke nisu postupale po preporukama iz njihove Okružnice izdane u srpnju prošle godine, zbog čega je broj prešutno prihvaćenih prekoračenja u prosincu 2021. tek blago smanjen u odnosu na rujan 2021., i to sa 1.781.312 na 1.765.136 prekoračenja. No, niti HNB nije bezgrešan. Nisu pokrenuli postupak ni protiv jedne banke zbog prešutnih minusa, jer u Okružnici nije bilo pravno obvezujućih preporuka bankama. Uz to, u HNB-u smatraju da banke nisu postupale mimo propisa kad su odlučile dopuštena prekoračenja prebaciti na prešutna.
Doznaje se kako predstavnici HNB-a i Ministarstva financija rade na "finalizaciji rješenja kojima bi se dodatno zaštitilo potrošače kada su u pitanju prekoračenja po tekućim računima." Iz HNB-a poručuju da "ni jedna država u Europskoj uniji ne zabranjuje bankama prodaju kredita građana". Inače, ukupni krediti građanima iznose oko 140 milijardi kuna. Loših kredita koji se još i mogu tolerirati je u pravilu oko pet posto, a vidljivo je da su banke još toliko i prodale.
Prešutni minusi su i dalje masovni
Još uvijek su u masovnoj primjeni prešutna prekoračenja - inačica dopuštenih prekoračenja s proizvoljnim kamatama koje nadmašuju zakonske limite za dopuštene minuse, piše u četvrtak Večernji list, ističući da takve minuse koristi 1,765.136 građana.
To je samo 16.176 manje nego ljetos kad ih je bilo 1,781.312, a Hrvatska narodna banka intervenirala je tražeći da banke smanje cijenu njihova korištenja koja je u prosjeku 30 posto veća nego kod standardnih 'minusa'.
Prije pola godine oko tog su se problema tresla brda, a prema aktualnim brojkama još se nije rodio ni - miš. HNB i Ministarstvo financija, prema informacijama iz HNB-a, prihvatljivo rješenje još traže.
Pomutnju je ovih dana izazvala i izjava bivšeg ministra financija Borisa Lalovca koji je, komentirajući situaciju oko vile do koje je viceguverner HNB-a Roman Šubić došao kupnjom od agencije za naplatu potraživanja, spomenuo da će agencije za naplatu uskoro vjerojatno početi s prodajom dopuštenih minusa na tom nereguliranom tržištu.
Iznenađuje da bivšem ministru financija nije poznato da banke to već rade godinama. Večernjak je i ljetos pisao o slučaju prodaje duga po dopuštenom prekoračenju Marija Andrijevića B2 Kapitalu nakon što mu je banka odobrila prekoračenje koje nije ni tražio, a nakon toga iz njega naplatila rate kredita u “švicarcima".
Rekordan je iznos prodan 2017. - 313 milijuna kuna, dok je lani do rujna, dokad HNB raspolaže podacima, prodano samo 15,6 milijuna kuna takvog duga, piše novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner.
