Najnovija afera HNB-a u kojoj je viceguverner na tržištu kupio nekretninu pod povoljnijim uvjetima, pokazuje hrvatski paradoks jer cijene na tržištu nekretnina divljaju.
Jedni koriste dio tržišta koji nije reguliran, a to je tržište preprodaje dugova, dok drugi, da bi mogli doći do stana, moraju izdvajati enormne iznose od po 3000 eura po kvadratu.
'Obećali su, a ništa se ne događa'
Bivši ministar financija Boris Lalovac za Novi list je kazao kako se nada da će ova Vlada konačno učiniti nešto da se preprodaja dugova zabrani, a rad agencija regulira. Napominje kako je sada krajnje vrijeme za to, zbog rastuće inflacije i rasta troškova života.
"Sada je trenutak, pogotovo zato što ni pitanje prešutnih minusa još nije regulirano, iako su u Vladi obećali da će biti do kraja godine, no već idemo prema trećem mjesecu, a ne događa se ništa. Ako, dakle, ti prešutni minusi prijeđu na ovo neregulirano tržište, odnosno ako i njih banke počnu prodavati agencijama za naplatu potraživanja, to bi tek mogao biti problem.
Zbog inflacije građani su u sve većem riziku da neće imati dovoljno sredstava da podmire veće račune za energiju, hranu… Tu bi onda mogli posegnuti za prekoračenjima po tekućima, a onda se i po toj osnovi naći na tržištu duga", kaže Lalovac.
Dva instrumenta za sprječavanje
Banke do sada nisu prodavale dugove po tekućim računima, ali je moguće da će i to raditi, stoga je sada vrijeme da ih se spriječi.
"Dva su dakle instrumenta, jedan je kroz spomenuti Zakon o obveznim odnosima koji bi riješio, odnosno potpuno zabranio ovaj dio preprodaje dugova građana proizašlih iz njihovih ranijih kredita od banaka, a drugi da se agencije stavi pod regulatora Hanfu. Jer, svi ti odnosi na tržištu duga nastali su iz kreditnih odnosa financijskih institucija, i ne možete samo njihovom preprodajom reći da za njih ne vrijede više nikakva pravila koja su vrijedila za banke. Treba vidjeti sve elemente, od njihove adekvatnosti kapitala, odnosa s potrošačima, zaštite potrošača itd.", opisuje Lalovac.
Procjenjuje da je tržište duga teško oko 30 milijardi kuna, pri čemu se dio odnosi na građane, a dio na tvrtke.
'Država mora zaštititi građane'
Lalovac smatra da preprodaju kredita građana treba posve zabraniti, što će se, vjeruje, učiniti i na razini Europe, dok agencije treba početi regulirati. Kaže i kako je preprodaja dugova "eksplodirala" tek negdje 2017. na 2018., a on je ministar bio ranije, i to tek godinu dana, a "ovaj sada je već sedam godina."
"Kad smo išli u rješavanje franka, nije bilo jednostavno, ali smo znali da moramo djelovati. Država mora zaštititi građane. Prijetili su tada da će nam, ako krenemo u konverziju, porasti kamate, pasti rejting, da ćemo izgubiti na sudovima, uglavnom, da će se dogoditi hrpa negativnih stvari, no svejedno smo u to išli. I baš zato što se pokazalo da se može, da Vlada može, neka joj to bude putokaz da slično može učiniti i sada", zaključuje Lalovac.
