Namjera je Hrvatske narodne banke (HNB) da prešutni minusi ostanu, ali u manjem obimu, a da se postojeći pretvore u dopuštene minuse, kazao je predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović gostujući na N1.
“Intencija je da oni postaju istovrsni. To je želja regulatora. Dosad smo imali dva proizvoda, gdje su oba instituta bila jednakopravno tretirana. Suština je da je kod dopuštenog prekoračenja bila obveza ispitivanja kreditne sposobnosti građana, a kod prešutnog prekoračenja ne mora biti ispitivanja kreditne sposobnosti. Ako svedemo sve ipak na kreditnu sposobnost, bit će restrikcija u svemu tome i više neće biti tako liberalno”, objasnio je Adrović.
Samo sedam žalbi na prešutna prekoračenja
Kaže kako je HNB prikupio oko tisuću raznoraznih žalbi građana, ali da se samo sedam odnosilo na prešutna prekoračenja. Na upit jesu li banke bile zatečene odlukom HNB-a Adrović je odgovorio potvrdno.
“Bili smo iznenađeni, jer nismo znali da se radi analiza i istraživanje”.rekao je.
Na sastanku premijera, predsjednika uprava banaka i HNB-a u srijedu bila je, kaže Adrović, napravljena i jedna simulacija.
“Imali smo plaću od 7.000 kuna s mogućnošću za dvostruko prešutno prekoračenje – dakle 14 tisuća. To smo stavili u usporedbu s istom situacijom u dopuštenom prekoračenju, dakle 7.000 kuna i mogućnost dvostrukog prekoračenja i ispalo je da je ukupan trošak koji je netko platio na prešutno prekoračenje za godinu dana veći za 66 kuna. Ne bih rekao da je to nešto puno”, ustvrdio je šef HUB-a.
'Taj proizvod je rizičan i zato mora biti skuplji'
Upitan je i zašto su se banke odlučivale za prešutne minuse, ako su rizičniji proizvodi.
“Postoji čitav niz faktora koji su doprinijeli tome. Hrvatska ima regulaciju koja je malo strana i čudna. U EU nitko osim nas i Rumunja nema limitiranu efektivnu kamatnu stopu (EKS). Imamo puno faktora koji označavaju da je taj proizvod rizičan i zato on mora biti skuplji”, kazao je i dodao da je clj HNB-a dobiti proizvod s nešto nižom kamatnom stopom i bolje zaštititi potrošače.
Kazao je i da banke rade na tehnologiji kako transformirati prešutne minuse, a da ljudi ne moraju dolaziti u banke.
“Jedno od mogućih rješenja je da se izmijeni Zakon o potrošačkom kreditiranju. Jedna od drugih varijanti, ako se bude moglo izvesti je da se u obračunu kamatne stope naprave izmjene”, rekao je predsjednik Hrvatske udruge banaka na televiziji N1.
