Velik dio hrvatskih građana, točnije njih više od 840 tisuća, zbog prešutnog minusa morat će u novo zaduživanje. No, rješenje i dalje ne postoji, iako su se danas sastali premijer, guverner HNB-a i predstavnici uprava banaka.
"Način da se to riješi će se iskristalizirati kad se odluči kako će se to riješiti. Prvo treba shvatiti što to znači. To znači da ćemo regulativu koja vrijedi za dopuštene minuse, prenijeti i na prešutna prekoračenja. Na koji način ćemo to napraviti, vidjet ćemo kad vidimo kojim modelom ćemo to napraviti.
Danas smo raspravljali o dva rješenja toga. To će implicirati koji će se zakoni, odnosno uredbe mijenjati. Mislim da na stolu imamo vrlo jasne opcije i da ne treba puno vremena da se to riješi", rekao je za RTL Danas guverner HNB-a Boris Vujčić.
'Ona vam pojede veliki dio efektivne kamatne stope'
Banke su pribjegle rješenju da dozvoljeni minus postaje prešutno odobrenje, a Vujčić je otkrio i zašto:
"Zbog toga što je 2017. godine, s početkom 2018. kad je ta odluka postala efektivna se uskladila naša regulativa s regulativom EU koja je definirala na koji način se efektivna kamatna stopa izračunava. Međutim efektivna kamatna stopa u drugim zemljama EU-a u principu služi za informativne svrhe, kod nas je ona i ograničenje na minuse po tekućim računima. I sad u tom smislu ona ima jedno čudno značenje, u smislu da za manje minuse, ako imate naknadu za vođenje računa koje vam ulazi u efektivnu kamatnu stopu za male minuse, za male plaće, za male prihode, mirovine, vam ona pojede veliki dio efektivne kamatne stope.
Da banke to izbjegnu, jer prešutno prekoračenje postoji u našem zakonodavstvu od 2010. godine, ali se tek 2018. banke to počele značajnije koristiti da izbjegnu to ograničenje koje je efektivna kamatna stopa, kad u nju morate uračunati naknadu, a morate ju uračunati prema toj EU regulativi, da ne pojede ukupnu kamatnu stopu. Na prešutnom se ne računa prešutna kamatna stopa."
'Tri vrste regulative moraju se nekako harmonizirati'
Kaže kako su banke, kada bi uzeli 50 kuna po prosječnom potrošaču, zaradile stotinjak milijuna kuna više nego što bi zaradile da su bili u dopuštenom ograničenju potrošači.
"Ono što je tu bitno napraviti je imate tri vrste regulative koje se sad moraju na neki način harmonizirati da imamo i dobru zaštitu potrošača, znači da imamo neko ograničenje kamatne stope, da imamo to da potrošači imaju barem 12 rata da otplate višak minusa kojih imaju u odnosu na neko ograničenje. Mi čak predlažemo da imaju 24 ili 36 mjeseci za veće minuse da im banke moraju dati kredit i polako ih svesti u neki minus koji je prihvatljiv."
'To nije u redu'
Kazao je i kako nije na njima da jasno i glasno upozoravaju potrošače te objasnio kako radi Ured za zaštitu potrošača u HNB-u:
"On u principu dobiva neke pritužbe od potrošača. Mi smo prve pritužbe koje opet nisu bile na cijenu jer radi se o 50 kuna godišnje, potrošači nisu to primijetili do sad. I sad kad promijenimo tu regulativu, opet to neće ništa vidjeti nego što su nama rekli neki ljudi 2020. I to je bilo za vrijeme korone, ali smo dobili par pritužbi da su rekli potrošači, "mi smo išli u banku, htjeli smo dobiti obročnu otplatu našega minusa, nije nam dala."
"Neke banke nisu onih 12 mjeseci poštivale i onda smo mi napravili anketu banaka da vidimo o čemu se radi, naš Ured za zaštitu potrošača ustanovio je ovu situaciju. Rekli smo da to moramo riješiti. Moramo osigurati da svaki potrošač ima zaštitu i u ovim prešutnim ograničenjima kakvu ima i u dopuštenim prekoračenjima ili su nam rekli potrošačima, što isto smatramo da je loša praksa banaka koju moramo ukinuti mi smo vama odobrili prešutno prekoračenje pa vam sad umanjujemo kreditnu sposobnost za nekakav kredit koji želite uzeti. To nije u redu", zaključio je Vujčić.
