Nakon tjedana panike među 840.000 građana zbog najavljenih smanjenja i ukidanja prešutnih minusa, Vlada, Hrvatska narodna banka i Hrvatska udruga banaka su, čini se, našle rješenje koje će zadovoljiti sve strane.
Na sastanku premijera Andreja Plenkovića, ministra financija Zdravka Marića, guvernera HNB-a Borisa Vujčića i predsjednika HUB-a Zvonka Adrovića se, prema ministrovim riječima, "iskristaliziralo nekoliko vrlo dobrih prijedloga".
"Nije namjera niti bismo mi podržali prijedlog koji bi doveo do drastičnog ili još goreg prijedloga koji bi značio ukidanje prekoračenja i uvođenje dodatnih pritisaka na život i egzistenciju potrošača", rekao je Marić i naglasio da je cilj Vlade "zaštita potrošača i njihovih interesa".
Rok od 12 mjeseci i dodatni minus
Guverner HNB-a zatražio je od banaka rok od 12 mjeseci za podmirenje dugova nastalih prešutnim minusima, a Marić je otkrio da bi dopušteni minusi opet trebali biti dominantni oblik usluge građanima. Istaknuo je da se spremaju izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima bi se to omogućilo, kao i "maksimalna informiranost, transparentnost, jednostavnost i razumljivost, uz što manje administriranja".
"Prvo se trebamo dogovoriti na koji način ćemo adresirati ovo pitanje, jedno je nominalna kamatna stopa, a drugo je da se na drugačiji način računa efektivna kamatna stopa na minuse. Kad se to dogovorimo, onda ćemo znati kojim instrumentima da to riješimo, ali to je od sekundarnog značaja", otkrio je potencijalna rješenja guverner Vujčić.
Dodao je da je, ranije u javnosti spomenuti, iznos ograničenja prešutnog minusa od 1500 kuna zapravo dodatni minus na već dopušteni minus. Taj bi se dodatak u nekom trenutku morao platiti, a dopušteni minus bi ostao isti.
Utjecaj na potrošnju
No, jesu li ti prijedlozi zaista tako dobri kao što misle vodeći financijaši u zemlji? Ekonomist Petar Vušković za Net.hr tvrdi da se "građanima treba ostaviti period duži od 12 mjeseci za amortizaciju duga, kao i kamatne stope ispod 10 posto." Smatra da bi neka druga rješenja ili nevoljkost banaka u izvršavanju ovih uvjeta mogla dovesti do "dalekosežnijih posljedica nego što mislimo".
Tvrdi da je pitanje prešutnih minusa zapravo pitanje socijalne osjetljivosti Vlade prema najsiromašnijim građanima. "Posljedica ukidanja prešutnog minusa može biti raslojavanje društva. Siromašni postaju još siromašniji", naglasio je Vušković.
Dodao je i da takve odluke ne idu na ruku ni rastućoj potrošnji. Hrvatska je u drugom tromjesečju ove godine zabilježila rast potrošnje u odnosu na isti period lani od 14 posto u kućanstvima i 18,1 posto u investicijama. Upravo je potrošnja bila jedan od glavnih generatora rasta BDP-a od 16,1 posto.
"Prema nekim analizama, dugoročno ukidanje prešutnog minusa, zajedno s dopuštenim minusom bi bitno utjecalo na pad osobne potrošnje", zaključio je ekonomist Vušković.
Ipak, treba pričekati i vidjeti kakvu su kombinaciju rokova i kamata "iskemijale" Vlada i banke te hoće li to zaista spriječiti osiromašivanje građana i druge ekonomske posljedice koje s time dolaze.
