Glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca Iva Tomić, komentirajući jučerašnju procjenu MMF-a da će hrvatski BDP u 2020. godine pasti 9 posto, kazala je da je uz trenutnu situaciju očekivan značajan pad hrvatskog gospodarstva.
"Uz trenutnu situaciju i negativna očekivanja u nadolazećim mjesecima te značaj turizma za hrvatsko gospodarstvo, očekivan je značajan pad i ukupnog gospodarstva", kazala je Tomić, izvijestili su u priopćenju iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Hoće li recesija biti kratkog daha?
Podsjetimo, MMF je jučer iznio procjenu pada globalnog gospodarstva u 2020. u iznosu od 3 posto, što predstavlja osjetniji pad ekonomskih aktivnosti na globalnoj razini nego tijekom financijske krize 2008-09. Za Hrvatsku se predviđa pad BDP-a u 2020. u iznosu od -9,0 %. Inflacija bi u Hrvatskoj u 2020. trebala biti na razini od 1,3 %, tekući račun platne bilance (kao % BDP-a) -4,0 %, a stopa nezaposlenosti 11,5 posto.
VEZANI ČLANCI
- Ministar Darko Horvat o rezanju plaća u javnom sektoru: 'Solidarnosti mora biti'
- MMF nema dobre vijesti za Hrvatsku: Zbog epidemije očekuje se pad gospodarstva u 2020. za 9 posto
"Ipak, očekuje se da će recesija, iako duboka, biti kratkog daha te da će gospodarstvo nastaviti s rastom već iduće godine – po stopi od 4,9 posto", ističu u priopćenju iz Hrvatske udruge poslodavaca te dodaju kako se u izvještaju naglašava da kriza više pogađa određene djelatnosti kao što su putovanja, ugostiteljstvo, industrija zabave i turizam.
Ublažavanje neizbježnog pada
Iako u HUP-u očekuju značajan pad hrvatskog gospodarstva, nadaju se da će pad biti nešto blažeg intenziteta. "Uz napore poslodavaca i Vlade za očuvanje radnih mjesta, ali i dodatni fokus na djelatnosti koje mogu poslovati unatoč globalnoj krizi, nadamo se da će se pritisak na smanjenje gospodarske aktivnosti ipak uspjeti donekle ublažiti te da će neizbježan pad ipak biti nešto manjeg intenziteta", poručila je Tomić.
Iz MMF-a poručuju kako ekonomske politike moraju djelovati u smjeru smanjivanja učinka pada ekonomske aktivnosti na stanovništvo, poduzeća i financijski sustav, ali i u smjeru smanjivanja trajnih učinaka neizbježnog ekonomskog usporavanja te osiguravanja brzog ekonomskog oporavka nakon što prođe glavna opasnost od pandemije, stoji u HUP-ovom priopćenju.
"U izvještaju se navodi i kako bi se za ublažavanje šoka za najizloženija kućanstva i poduzeća države trebale oslanjati na privremene i ciljane mjere i politike, uključujući izravne novčane transfere, subvencioniranje plaća, porezne olakšice te produljenje roka ili odgoda otplate duga", ističe Tomić.
Koje mjere je HUP predložio Vladi
Iz HUP-a tvrde da su baš mjere koje idu u tom smjeru preporuka MMF-a Vladi poslali još početkom ožujka te podsjetili što su predlagali.
"- Za vrijeme poslovne neaktivnosti poslodavci ne mogu plaćati
doprinose i poreze s odgodom, država mora otpisati sva
davanja.
- Nužna je obustava plaćanja svih obveznih članarina i naknada za
vrijeme trajanja poslovne neaktivnosti i suzbijanja korona
virusa.
- Otpis plaćanja prema JLS-ima: doprinosa, naknada i
parafiskalnih nameta: spomeničke rente, komunalne naknade, vodne
naknade, naknade za korištenje ljetne terase, takse na tvrtku, i
druge obvezne namete.
- Ukidanje svih ostalih poreza i naknada za koncesije (ne
odgoda!), za vrijeme trajanja krize.
- Smanjenje stope poreza na dobit i odgoda plaćanja predujma
poreza na dobit.
- Uvesti obvezu plaćanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji, i to
počevši s razdobljem od 01.03. 2020. za isporuke koje su
uslijedile nakon 01.03.2020.godine.
- Obustava ovrhe za porezna davanja za vrijeme izvanrednog
stanja, odnosno povlačenje ovrha za prisilnu naplatu poreza koje
su aktivirane nakon 01. ožujka 2020.g
- Reprogramiranje i refinanciranje kredita.
- Osiguravanje međunarodnog protoka roba", zaključuje se u
priopćenju HUP-a.
