Turistička sezona ove godine bila je iznad svih očekivanja, a da su srpanj i kolovoz bili sjajni ističu i premijer Andrej Plenković, ministar financija Zdravko Marić te ministrica turizma Nikolina Brnjac. No, iako se trenutno možda čini sve idiličnim jer rastu prihodi; naplaćuje se porez, fiskaliziraju se računi i popuštaju mjere Stožera, na prošlotjednoj javnoj tribini stručnjaci su raspravljali o održivosti hrvatskog turizma. Odnosno, raspravljalo se o tome kad će hrvatski turizam prijeći s turizma brojki na turizam vrijednosti.
Prilikom ocjenjivanja "uspješnosti" turističke sezone, Vlada koristi i ponavlja statističke podatke, a pročelnik katedre za turizam zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Josip Mikulić smatra da statistički podaci nisu relevantan pokazatelj.
"Što se tiče fizičkih pokazatelja turističkih dolazaka i noćenja, oni možda nisu najsofisticiraniji pokazatelji uspješnosti, no to su pokazatelji koji se koriste svugdje u svijetu kako bi se pratila turistička aktivnost. Financijski pokazatelji su puno važniji, a njih je puno kompleksnije mjeriti i teže ih je pratiti", rekao je Mikulić u HRT-ovoj emisiji "Studio 4".
Povratak 'pretpandemijskom' problemu
Istaknuo je i činjenicu da se Hrvatska vratila pretpandemijskom problemu – prevelik broj turista koji se u određenom trenutku nalaze na premalom prostoru.
"Prošle godine smo u srpnju i kolovozu imali nekih 60 posto aktivnosti iz godine ranije i sjećam se da se jedan kolumnist tada zapitao je li to prava mjera - vjerujem da su se to mnogi zapitali jer nismo imali klasične gužve i mogli smo neometano uživati u destinacijskoj ponudi. Načelno možemo reći da je od dva turista poželjniji jedan koji troši dvostruko više, takav jedan dolazak više vrijednosti nešto je čemu bismo trebali težiti", poručio je.
Osim smještajne kvalitete, Mikulić ističe da je u turizmu jednako bitna i kvaliteta u uslužnim djelatnostima te ističe kako smo i ove godine imali "stari" problem pronalaženja adekvatne količine radne snage.
Hoće li si Hrvati uopće moći priuštiti odmor na Jadranu?
No, hoće li si Hrvati, u slučaju podizanja kvalitete što neminovno znači i podizanje cijena, uopće moći priuštiti odmor na Jadranu?
"Ako se ovako nastavi, mogući scenarij je da ćemo imati goste visoke platežne moći, a Hrvatima će biti isplativije ići na odmor u Tursku - to nije nešto čemu bi trebalo težiti, ali može doći do toga", kazao je Mikulić.
Trenutno nikakve porezne politike ne stimuliraju podizanje kvalitete turizma, a porezni paušal, kako pojašnjava Mikulić, osmišljen je kao mjera potpomoći vlasnicima privatnih smještajnih kapaciteta.
"Smatram da je to jedan vid turizma koji je snaga hrvatskog turizma, gdje vi kao turist boravite u domaćinstvu vlasnika nekretnine. Međutim, kad se radi o hotelima i većem broju kreveta, tu bi trebalo razmisliti kako ujednačiti, na neki način nepošten tretman ove dvije vrste smještaja", kazao je.
'Masovna gradnja apartmana polako devastira obalu'
Kritizirao je i masovnu gradnju apartmana i smještajnih jedinica, naglasivši da se na taj način polako devastira hrvatska obala te da treba dobro promisliti o poticanju daljnje ekspanzije takve vrste smještaja.
"Mali mikropoduzetnici su dominantno uključeni u pružanje smještajnih usluga, kod nas je udio privatnog smještaja više od 60 posto, dok je on u nekim konkurentskim zemljama, primjerice u Grčkoj ili Italiji, negdje oko jedne trećine, a u Španjolskoj svega 25 posto. Dakle, mi imamo puno manji udio hotelskog smještaja, a u njemu dominiraju veći hoteli sa sto i više soba, dok recimo u Italiji dominiraju srednje veliki hoteli s 25 do 100 soba - to je nešto što treba poticati i što nama nedostaje za kvalitetan turizam.
Ovakav poslovni model ima smisla za one koji se time bave, međutim takav vid smještaja 'pumpa' špicu sezone koja je ionako već presaturirana - u nekim destinacijama imamo prevelik broj gostiju na premalom prostoru te se umanjuje turistički doživljaj. Dugoročno gledajući, ako se ovako nastavi, idemo prema masovnom turizmu niže vrijednosti gdje će najveću korist imati vlasnici malih smještajnih objekata, trgovinski lanci i fast food restorani", pojasnio je Mikulić.
'Prevelik udio turizma u gospodarstvu nije poželjan...'
Institut za turizam razvio je Strategiju razvoja hrvatskog turizma za razdoblje od 2012. do 2020. godine, a u njoj se, ističe Mikulić, spominje problem apartmanizacije, ali i potiče razvoj oblika turizma koji mogu privući goste u pred, ali i posezoni. Mikulić ističe i to da je strategija sama po sebi dobra, ni nitko je se nije držao.
Otkrio je da aktualnu strategiju izrađuje Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije u suradnji s jednom konzultantskom firmom. Dokument bi trebao biti dostupan sredinom sljedeće godine.
Posljednjih deset godina udvostručio se privatni smještaj na obali, a kako govori Mikulić, prema strategiji nije bilo predviđeno da dođe do ikakvog povećanja kapaciteta, već da se poveća kvaliteta postojećih.
"Prevelik udio turizma u gospodarstvu jedne zemlje je nešto što nije poželjno i što je karakteristika slabije razvijenih država. Bio bih sretan da imamo isto onoliko turizma koliko imamo i danas, možda malo kvalitetnijeg, ali da njegov udio u BDP-u bude ispod deset posto.
To bi onda značilo da su se drugi dijelovi gospodarstva razvili i da smo postigli veću platežnu sposobnost, pa će si onda i naši domaći turisti moći priuštiti ljetovanje u hotelima u špici sezone, što bi trebalo biti nešto čemu težimo", zaključio je Mikulić.
