Politiku vezanu uz okoliš u 2016. obilježio je dolazak novog ministra Slavena Dobrovića iz Mosta, koji je početkom godine ministarstvo preuzeo od Mihaela Zmajlovića (SDP), a dolaskom nove Vlade Andreja Plenkovića 19. listopada ponovno je potvrđen te je dobio i energetiku pa se ministarstvo kojemu je na čelu naziva Ministarstvom zaštite okoliša i energetike.
Nakon što je u siječnju 2016. preuzeo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, ministar Dobrović istaknuo je kako je gospodarenje otpadom goruće pitanje koje će rješavati. Tu su ključni, ocijenio je, regionalni centri za gospodarenje otpadom i njihova funkcionalnost. Dobrović je rekao da će se načiniti detaljna analiza sustava te će uskoro izići s "konkretnim daljnjim koracima s ciljem stvaranja preduvjeta za uspostavu kružne ekonomije i resursno efikasnog društva".
Problemi u 2016. - Onečišćenje zraka u Slavonskom Brodu te gospodarenje otpadom
Problem koji je prevladavao i u 2016. jest onečišćeni zrak u Slavonskom Brodu iz rafinerije u Bosanskom Brodu, u susjednoj BiH. Nekoliko tisuća građana Slavonskog Broda okupilo se krajem studenoga na mirnom prosvjedu, a tri tjedna poslije ponovno su organizirali prosvjed tijekom kojeg su simbolično na 10-ak minuta blokirali državnu granicu s BiH. Osam godina traje borba građanskih inicijativa, aktivista i stanovnika Slavonskog Broda za čisti zrak. Krajem 2016., 22. prosinca o tom su problemu u Slavonskom Brodu razgovarali predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar Dobrović s predstavnicima lokalne vlasti i udruga. Nakon sastanka, Plenković je rekao da je rješenje tog problema prioritet njegove Vlade.
U fokusu interesa je i donošenje plana gospodarenja otpadom od 2016. do 2022. godine. Plan je trebao biti na sjednici Vlade 29. prosinca, ali to se nije dogodilo jer je, kako je objasnio ministar Dobrović, potrebno doraditi jedan njegov manji dio. "Prijepora nema i plan će biti donesen vjerojatno na sljedećoj sjednici Vlade", istaknuo je. Dobrović je rekao da to što plan nije službeno donesen 2016. ne znači ništa posebno i neće prouzročiti nikakvu štetu za Hrvatsku, a važno je da se ozbiljno krenulo u njegovu provedbu. Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević istaknuo je 29. prosinca da će poduprijeti plan gospodarenja otpadom ako bude na idućoj sjednici Vlade, ali i upozoriti da slijede izmjene nekoliko županijskih, gradskih i općinskih prostornih planova, što iziskuje i vrijeme i novac. U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kažu da se plan temelji na kružnom gospodarstvu, što znači da se otpad više ne tretira kao smeće koje će završiti na odlagalištu. Planom će se omogućiti povećanje stopa recikliranja i ostvarenje cilja od 50 posto odvojeno prikupljenog papira, plastike, stakla i metala do 2020. godine. Nakon što plan bude donesen, Hrvatska će moći početi koristiti 475 milijuna eura iz EU fondova za projekte gospodarenja otpadom.
Zelena akcija pokrenula je nacionalnu kampanju o donošenju kvalitetnog plana gospodarenja otpadom i zaustavljanju izgradnje regionalnih centara za smeće. Ta udruga za zaštitu okoliša izradom preporuka te stručnim savjetima pridonijela je uspjehu Preloga i još šest općina koje su se obvezale da će do 2020. dostići ambiciozan cilj od 70 posto odvojeno prikupljenog otpada i provesti mnoge mjere.
Nakon gotovo dvije godine aktivne kampanje protiv istraživanja i eksploatacije nafte i plina na Jadranu, inicijativa S.O.S. za Jadran proglasila je pobjedu jer je Vlada u lipnju zaustavila planove za bušenje Jadrana. Vlada je također sredinom godine nakon kritičkog mišljenja Europske komisije odustala od projekta izgradnje termoelektrane na uvozni ugljen Plomin C, protiv koje su udruge za zaštitu okoliša pet godina provodile kampanju. U rujnu je "srušena" Studija utjecaja na okoliš za projekt apartmanizacije Srđa jer je nakon tri godine pravne bitke Upravni sud u Splitu potvrdio ono što inicijativa Srđ je naš, Zelena akcija i struka od početka govore - da projekt na Srđu nije prihvatljiv za okoliš.
Europska komisija je na kolegiju povjerenika u prosincu 2016. odlučila kako neće mijenjati niti oslabiti dva ključna propisa za zaštitu prirode u EU - Direktivu o pticama i Direktivu o staništima te je pozvala na njihovu bolju primjenu. Ta odluka Europske komisije znači veliku pobjedu kampanje "Krik za prirodu" u kojoj je sudjelovalo više od 200 organizacija iz Europe, a poduprlo ju je i pola milijuna građana.
Samo nekoliko dana prije UN-ovih pregovora o klimi u Maroku (COP 22), globalni sporazum o klimatskim promjenama, sklopljen u Parizu krajem 2015., službeno je 4. studenoga stupio na snagu i postao međunarodni propis, a počet će se primjenjivati od 2020. godine.
Izrada klimatske i niskougljične strategije te prelazak na niskougljično gospodarstvo
Ministarstvo je pokrenulo i projekt izrade strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu te nacrt akcijskog plana koji će pomoći u procjeni utjecaja i prioritetnih mjera te u aktivnostima potrebnim za prilagodbu sektora izloženih klimatskim promjenama. To će pomoći da se donesu odluke o potrebnim mjerama i investicijama kako bi se društvo što bolje prilagodilo klimatskim promjenama.
Sprječavanje i ublažavanje klimatskih promjena globalni je prioritet te je cilj ograničiti rast prosječne temperature na manje od 2°C u usporedbi s temperaturom prije industrijalizacije. Europska unija zauzela je vodeću ulogu u svijetu u provedbi smanjenja emisija stakleničkih plinova i cjelokupnu politiku usmjerila je prema razvoju niskougljičnoga gospodarstva, koje je i strateška odrednica Hrvatske. Hrvatska je među prvim zemljama u Europi koje rade svoju strategiju niskougljičnog razvoja do 2030. s pogledom na 2050., s akcijskim planom provedbe.
Priroda i projekti u parkovima
Ministarstvo je u suradnji s UNDP-om u 2016. pokrenulo internetski portal Parkovi Hrvatske, www.parkovihrvatske.hr kao dio projektnih aktivnosti vezanih uz učinkovito upravljanje brojem posjetitelja i osmišljavanje zajedničkog brenda "Parkovi Hrvatske". Zahvaljujući portalu, posjetitelji prvi put na jednome mjestu imaju sve informacije o svih osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode, njihovim vrijednostima, programima, atrakcijama, i to na četiri jezika - hrvatskome, engleskome, njemačkome i talijanskom. Time se pridonosi i disperziranju posjetitelja, smanjenju pritiska na prirodne vrijednosti najposjećenijih parkova i upoznavanju s vrijednostima svih parkova.
U 2016. ostvareni su mnogi projekti vezani uz infrastrukturu za posjetitelje u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, za koje se osiguravaju novi sadržaji te omogućuje kvalitetnije upravljanje parkovima. U Nacionalnom parku Paklenici otvoren je posjetiteljski centar "Podzemni grad Paklenice". U Nacionalnom parku Sjevernom Velebitu obnovljeno je i otvoreno 10 pastirskih stanova na dvjema lokacijama – Lubenovcu i Alanu. U Nacionalnom parku Risnjaku u Kupskoj dolini otvorena je nova staza za posjetitelje te vidikovac u Razlogama, a obnovljena je i upravna zgrada koja gotovo uopće ne troši energiju. U Parku prirode Medvednici završena je infrastruktura za posjetitelje u špilji Veternici.
