Početkom srpnja 2020. Austrija se potpuno otvara za rad hrvatskih građanki i građana, a Zoran Andročec, direktor gospodarsko-interesnog udruženja INGRA-DET, smatra da bi to moglo isprazniti sjever Hrvatske od radne snage. Također, upozorava i da kad je riječ o velikim njemačkim i austrijskim mirovinama, kojima se nadaju hrvatski radnici i radnice, to je vrijeme prošlo.
"Bilo bi poželjno da Hrvatska ne čeka da joj se cijeli sjever isprazni, a još je poželjnije da se ukine štetna primjena propisa, kojima se i dosad tjeralo ljude da presele adresu u druge države. O tome treba razmišljati sad, a ne za pola godine. Bude li Hrvatska inzistirala na naknadnom oporezivanju rada u Austriji, stanovništvo sjeverne Hrvatske jednostavno će se nakon 1. srpnja 2020. prijaviti s one strane granice, a njihove kuće postat će im vikendice", izjavio je u razgovoru za Poslovni dnevnik Zoran Andročec, direktor udruženja koje okuplja 40 velikih domaćih industrijskih tvrtki s ciljem provođenja investicijskih projekata i usluga u inozemstvu, dosad ponajviše u Njemačkoj.
"Kako se to nadovezuje na našu polustoljetnu krizu ruralnih područja, imat ćemo elementarnu ugrozu praznih graničnih područja. Kako naš socijalni, zdravstveni i školski sistemi, pa i pravni, ne mogu konkurirati pametnim i uređenim zemljama, odlazak u blisko i uređeno inozemstvo neminovan je za određeni broj ljudi koji nemaju imovinu, gospodarstva, obrte i pogone u samoj Hrvatskoj", upozorio je Andročec.
On predlaže da austrijska i hrvatska fiskalna i kontrolna tijela krenu surađivati s jedne strane na jednakom tretmanu svih hrvatskih radnika i radnica, odnosno na oporezivanju od prvog dana na mjestu rada s regulacijom poreznog statusa.
Mnogi su iselili upravo zbog naknadnog oporezivanja
"S druge strane trebalo bi jednostrano odustati od naknadnog oporezivanja dohotka, a kasnije i mirovina, u Hrvatskoj. Naš je prijedlog da se inozemni dohodak oporezuje po jedinstvenoj stopi od 15 posto, što odgovara prosječnim poreznim stopama u zemljama EU-a, u kojima radimo i plaćamo taj porez", istaknuo je Andročec dodavši da je naknadno oporezivanje bila kap koja je prelila čašu u argumentaciji radnika i radnica da se sa svojim obiteljima odjave i isele iz Hrvatske.
"Pod pritiskom smo zemalja domaćina te samih radnika i radnica te njihovih obitelji da, osim što plaćamo porez u zemlji rada, platimo i puno socijalno osiguranje. Kao i u Njemačkoj, namjeravamo i u Austriji organizirano predvoditi radnike i radnice i uspostaviti poslovni sistem. Bilo da je to trgovačko društvo po austrijskom pravu u vlasništvu hrvatske tvrtke ili mješovito poslovno udruženje po pravu EU-a, bilo da su to naše nesamostalne podružnice, mi ćemo za naše radnike i radnice imati svoju firmu, u kojoj će moći biti zaposleni i osigurani u Austriji, tako da maksimalno koriste prednosti rada i socijalnog sustava u toj zemlji", rekao je Andročec.
Prošlo je vrijeme velikih njemačkih i austrijskih mirovina
Kad je riječ o velikim njemačkim i austrijskim mirovinama, kojima se nadaju hrvatski radnici i radnice, Andročec tvrdi da je to vrijeme prošlo: "Hrvatski radnici i radnice nisu svjesni toga da će mirovine koje se tek sad počinju uplaćivati u Njemačkoj i Austriji biti minimalne i u rangu socijalne pomoći, koja će se onda još naknadno oporezivati u Hrvatskoj. Nažalost, prošlo je vrijeme velikih njemačkih mirovina, a neće biti ni velikih austrijskih mirovina".
"Kao poduzeća s izaslanim radnicima i radnicama, omogućili smo svima da se plaća u drugi i treći stup kako bi se alimentirao neadekvatni prvi stup, naša legendarna 'penzija'. Ako imamo prosječnu plaću od 2000 eura u našem sustavu, a uz to još 250 do 500 eura se stavlja sa strane na konto radnika i radnica, imamo financijsku osnovu za socijalnu budućnost naših radnika i radnica, čak i ako sasvim zakaže hrvatski mirovinski sustav. Ostaju strukturni i biološki problemi radne snage. Zasad niti jedna zemlja istočne Europe, osim Mađarske, nije napravila povoljan model za ostanak radne snage, niti je iznijela model privlačenja poželjne tuđe radne snage", kazao je Andročec za Poslovni dnevnik.
