Euro bi u Hrvatskoj trebao postati službena valuta 2023. godine. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, gostujući u RTL-u Danas, rekao je kako je to teoretski najraniji dan kada bismo mogli ući u eurozonu.
Mnogi građani boje se kako će uvođenje eura dovesti do rasta cijena, no guverner uvjerava građane da ne trebaju strahovati.
"Ono što se u drugim zemljama događalo je najbolji indikator, a u zemljama koje su do sada ušle u eurozonu, u godini kada su uvele euro, zabilježen je rast cijena od 0,2 postotnih poena više nego što bi inače porasle. Efekst je postojao, ali je dovoljno mali da ga se zapostavi", rekao je Vučić.
Eura se ne treba bojati
Građani se također pitaju što će biti bolje, da vrijednost kune bude veća ili manja u trenutku uvođenja eura. Također, što će biti s kreditima?
"Ako imate kredit koji je vezan uz tečaj eura bolje je da je kuna jača. Međutim, ono što će se dogoditi je da će se dogovoriti oko tečaja koji neće nikoga iznenaditi. Ako ste pratili gdje je tečaj bio zadnjih godina, onda možete dobiti dobru ideju kakav će biti.
"Ako netko sada diže kredit u eurima, onda neće biti ništa. Ako se diže kredit u kunama vezanim za euro, onda je to opet isto kao da je euro. Ako je u kunama, onda će se po tečaju napraviti konverzija. Postojat će zakonski utvrđen tečeaj po kojemu će se konvertirati sve cijene. Neće biti prostora za malverzacije", kazao je guverner HNB-a.
Vujčić odbacuje mogućnost novog "slučaja švicarac". Prelazak na euro je, kaže, normalan proces u Europskoj uniji. "Građani se ne moraju brinuti ni oko čega", poručio je.
Dužnici u švicarskim francima nedavno su kazneno prijavili i HNB zbog "nečinjenja".
"To je još jedna u nizu kaznenih prijava, svakojako su podnesene. Tužno je da se institut kaznene prijave koristi kao sredstvo političke propagande i i pritiska na institucije. Događa se da prvo aktivisti neki medijima objave da će podnijeti kaznenu prijavu pa je podnesu s potpuno nikakvom argumentacijom i onda mašu okolo. To je jedna žalosna stvar, da se ozbiljna institucija koristi za propagandu", kazao je Vujčić.
Zasad još nema nekretninskog balona
Cijene nekretnina u Hrvatskoj već mjesecima drastično rastu, no guverner kaže da još ne možemo govoriti o "balonu".
"Ne bih nazvao razinu cijena balonom, ali vidimo brzi rast cijena u drugom kvartalu - rasle su dvoznamenkastom stopom, što je treći najbrži rast u EU-u. Tu sam ja rekao da se tržište pjeni. Ne bih rekao da u ovom trenutku prijeti slom tržišta, ali moramo biti oprezni. Ako se nastavi ovakav rast, mogli bismo stvarno doći u fazu gdje ćemo imati balon", upozorio je Vujčić.
HNB je upozorio banke da diskriminiraju građane uvođenjem naknade za podizanje novca u poslovnicama, odnosno na šalteru.
"Uputili smo uputu bankama o tom ponašanju. Smatramo da mora postojati besplatni kanal pristupa gotovini. Za one koje se ne služe bankomatima, banke moraju osigurati mogućnost za njih da dođu besplatno do gotovine", rekao je Vujčić.
O radu Vladu: "Trebamo tako nastaviti"
Komentirao je i najnovije zaduženje Vlade od 11 milijardi kuna po, kako kaže premijer, nikad povoljnijoj kamati od 0.25 posto.
"Sigurno je bolje zadužiti se jeftinije nego skuplje. To je posljedica ekspanzivne monetarne politika koja je dovela do niskih kamatnih stopa. U ovom trenutku je to dobro, no u dugom roku može imati negativnu konotoaciju, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. Moramo voditi računa da imamo uravnotežen budžet."
Na pitanje raspolaže li Vlada dobro našim novcem, Vujčić je odgovorio: "Ako imamo uravnotežen proračun, suficit, onda je do dobra vijest. Javni dug pada četiri puta brže od europskih pravila i tako trebamo nastaviti".
