Prije stotinu godina jedna trećina svjetske populacije - oko 500 milijuna ljudi - postala je zaražena 'španjolskom gripom, a čak je 50 milijuna umrlo od gripe koja je poharala svijet. Kako se španjolska gripa prenosi zrakom, brojni znanstvenici upozorili su na mogućnost još jednog super-virulentnog virusa influence, piše Daily Mail.
Više od sedam milijardi ljudi, gusto naseljeni gradovi, nikad veća brzina prijevoza iz jednog dijela svijeta u drugi, govori kako broj smrti bi bio nezamislivo veći. Nekoliko slučajevih u zadnjih par dana govori kako bi se svijet mogao suočiti s 'majmunskim boginjama'. To je bolest koja je prešla od divljih životinja u Africi na ljudi. U početku je bolest inficirala ljude na lokalnoj razini, međutim kako se bolest širila tako je bolest miješala genetski materijal s drugim virusima, pa čak i s ljudskom DNA sve dok majmunske boginje nisu došle na razinu da se prenose kašljem ili kihanjem.
Prvi puta u 40 godina
Stručnjaci za zarazne bolesti dugo su upozorili na tu mogućnost. U Velikoj Britaniji su za sada zabilježena tri slučajeva. Naime, prva dva slučajeva rade se o ljudima koji su se zarazili u Nigeriji, gdje je došlo do izbijanja bolesti prvi puta u 40 godina.
Treći potvrđeni slučaj majmunskih boginja je kod 40-godišnje zdravstvene radnice koja je prema dosadašnjim informacijama zarazila se prilikom mijenjanja posteljine, piše Daily Mail.
Simptomi
Majmunske boginje su uzrokovane bliskim rođakom virusa velikih boginja.
"Inkubacija bolesti (vrijeme od zaražavanja do pojave simptoma) je 5-21 dan, bolest traje dva do četiri tjedna, a karakterizirana je povišenom tjelesnom temperaturom, umorom, glavoboljom, osipom koji najčešće počinje na dlanovima i tabanima te se postupno širi na ostatak tijela, a često su povećani i limfni čvorovi", izjavio je za Net.hr voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri HZJZ, dr. sc. Bernard Kaić.
Sa životinje na ljude
Velika boginja je iskorijenjena 1980. godine nakon globalne kampanje za imunizaciju koju je vodila Svjetska zdravstvena organizacija, međutim neki znanstvenici smatraju da su se majmunske boginje prilagodile kako bi popunile 'mjesto' Znanstvenici iz javnog zdravstva hitno analiziraju uzorke virusa kako bi odredili njegovu genetsku sliku, nakon čega će uzorci biti uspoređeni s uzorcima prikupljenima u srednjoj i zapadnoj Africi, gdje je došlo do porasta od 20 posto od 1980-te. Majmunske boginje, kao i kuga, AIDS/HIV i španjolska gripa su sve nastale od virusa koji su skočili od životinja na ljude.
"Ljudi se zaraze prvenstveno u bliskom kontaktu sa zaraženim životinjama i njihovim izlučevinama, te su zbog toga glavna rizična skupina u Africi lovci koji u prašumama love divlje životinje. Moguć je i prijenos bolesti s bolesnog čovjeka na čovjeka, međutim, potreban je blizak kontakt s oboljelim čovjekom, tj. njegovim izlučevinama (iskašljaj, sekreti kožnih promjena)", ustvrdio je dr. sc. Bernard Kaić.
Sigurnosna prijetnja
U 1950-ima prošlog stoljeća po prvi puta liječnici su primjetili virusnu infekciju kod svojih pacijenata koja je bila slična velikim boginjama, ali manjeg intenziteta zaraze. Međutim, primjećeno je kako od tada virus postaje sve zarazniji.
"Bolest je otkrivena u DR Kongu 1970. godine, a najčešće se javlja u DR Kongu, R Kongu, Centralnoafričkoj Republici, Liberiji, Siera Leoneu i Nigeriji", navodi dr. sc. Bernard Kaić.
U ovom trenutku, Nigerija ima najviše zabilježenih bolesnika majmunskih boginja - 152 prijavljena slučajeva i sedam smrtnih slučajeva. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako majmunske boginje predstavljaju i prijetnju globalnoj zdravstvenoj sigurnosti.
Stanje u Hrvatskoj
"Niti jedan slučaj majmunskih boginja nije detektiran u Hrvatskoj", navodi nam voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti.
"Informacija o dvoje oboljelih u Velikoj Britaniji ne znači da se bolest pojavila u Europi, već su to dva izolirana slučaja unosa bolesti iz Afrike u Europu. Izolirani slučajevi unosa bolesti nemaju nikakvog utjecaja na procjenu rizika od te bolesti u Hrvatskoj. Jer rizik od unosa te bolesti u Hrvatsku je jednak sada kao što je bio prije dvije, pet ili deset godina, tj. vrlo nizak, a rizik za opće stanovništvo je zanemariv", istaknuo je dr.sc. Klaić.
