Žute vrećice, podijeljene građanima kako bi u njima mogli odvojiti plastični i metalni otpad od ostaloga, nakupljaju se, zajedno sa svojim sadržajem, na deponiju tvrtke e-Kolektor na Slavonskoj aveniji. Nakon što Čistoća kamionima pokupi vrećice i isprazni kontejnere, sav plastični otpad završava na toj lokaciji na istoku Zagreba.
No, tvrtka e-Kolektor, koja je početkom prošle godine sklopila ugovor s Gradom Zagrebom za prikupljanje i obradu tog otpada, ne šalje otpad na obradu, pa plastika umjesto slanja na reciklažu, stoji na otvorenom, prepuštena vremenskim neprilikama, doznaje Večernji.
"Teško je procijeniti, ali na tim se hrpama sigurno nalazi oko 30 tisuća tona otpada. Suludo je da se gomila tolika količina smeća jer je e-Kolektor plaćen za njegovo zbrinjavanje, odnosno za odvoz na oporabu. Nije ni čudno što na različitim natječajima imaju uvijek najniže ponude kad s otpadom ništa dalje ne rade. Ovo kod njih je ekološka bomba, drugi Jakuševec", govori osoba iz konkurentske tvrtke te dodaje kako je količina otpada na deponiju u Slavonskoj jednaka onoj koju njegova tvrtka obradi u godini dana.
Propao Agrokor, propala reciklaža
Jedan od problema je i predstečaj e-Kolektora koji traje još od 2017. Krivac za to stanje je propast Agrokora, jer je tvrtka od 2014. do predstečaja djelovala pod njihovom kapom. Potom ju je preuzeo vlasnik Prvog plinarskog društva, Pavao Vujnovac, da bi u vlasničku strukturu ušla supruga Ilije Špikića, Mirjana. Špikići su još otprije u biznisu s otpadom, jer je Ilija s bratom devedesetih osnovao tvrtku Eko-flor Plus, koju je prije preuzimanja e-Kolektora prodao CIOS-u Petra Pripuza. U međuvremenu je e-Kolektor skupio 125 milijuna kuna dugovanja te je prestao sklapati nove poslove.
"Predstečajni se postupak vodio, novca nije bilo. Nije se ništa namjerno ostavljalo na lokaciji, jednostavno nije bilo za benzin za kamione da se otpad vozi na oporabu. Zato je ondje još i plastika iz zagrebačkih kontejnera za koju mi već neko vrijeme nismo zaduženi, a ima i drugog smeća, tko će više znati", rekli su djelatnici e-Kolektora.
Njihova direktorica, ujedno i vlasnica tvrtke Green team recycling d.o.o., koja bi trebala naslijediti e-Kolektor u poslovanju ako ode u stečaj, tvrdi kako redovito bilježe ulazak i izlazak otpada te napominje kako imaju "veliki broj klijenata"; po njihovoj internetskoj stranici, više od 300. Osim sa Zagrebom, u prikupljanju i obradi otpada su surađivali i s Velikom Goricom, ali se u posljednje vrijeme nisu javljali na natječaje.
"U najmu imamo određenu kvadraturu na Žitnjaku i cijelu je koristimo. Trenutačno imamo otprilike deset tisuća tona otpada, a prema dozvoli koju imamo od Grada Zagreba, u isto vrijeme možemo držati do 22 tisuće tona. Deset mjeseci već sigurno se nismo javljali ni na kakve natječaje, radimo poslove koje smo prije sklopili", potvrdila je direktorica Ivana Lisac.
Ogromni požarni potencijal
No, pitanje je što će biti s otpadnom plastikom. U Zagrebu su često gorjeli deponiji, pa i samo odlagalište Jakuševec, a bivši ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović upozorava kako se zbog topline događa vrenje slatkih tekućina zaostalih u bocama sokova, zbog kojih se stvara plin u kojem ima i metana, što predstavlja golemi potencijal za požar, tako i za ekološku katastrofu.
Energia Naturalis je reagiralo na ovaj tekst, a njihovu reakciju možete pročitati OVDJE.
