Jutarnji list piše kako se radi o mladoj ženi s lakšom mentalnom retardacijom i potpuno lišenoj poslovne sposobnosti koja je treći put zatrudnjela.
Bila je žrtva obiteljskog nasilja
O njezino dvoje djece u dobi od 8 i 10 godina u cijelosti se brine njezina majka, dok je očevima te djece oduzeta roditeljska skrb. Baka će, po svemu sudeći, preuzeti skrb i o trećem djetetu.
Sada će žena biti podvrgnuta sterilizaciji podvezivanjem jajovoda koja će biti obavljena zajedno s porodom, odlučio je Vrhovni sud 27. prosinca prošle godine, četiri dana uoči zakazanog termina poroda.
To je, koliko je poznato, prva odluka Vrhovnog suda o prisilnoj sterilizaciji osobe s intelektualnim teškoćama, a pod pritiskom termina poroda bila je donesena u roku od samo osam dana.
Otac trećeg djeteta ove mlade žene iz unutrašnjosti Hrvatske optužen je za obiteljsko nasilje, zbog kojeg se ona u vrijeme donošenja presude nalazila u tzv. 'sigurnoj kući'.
Odvjetnik podnio žalbu Vrhovnom sudu
Sam sudski postupak, piše Jutarnji list, proveden je prema visokim standardima. Ženi je tijekom postupka odmah imenovan posebni skrbnik, odvjetnik koji je štitio isključivo njezine interese, a sud je ispitao i nju iako je potpuno lišena poslovne sposobnosti.
Doznaje se da je ona pritom pristala na sterilizaciju, iako njezin posebni skrbnik nije mogao procijeniti je li ona razumjela što to znači koje su posljedice podvezivanja jajovoda. Smatrajući da se radi o najozbiljnijem zadiranju u njezina temeljna ljudska prava, odvjetnik-skrbnik mlade žene uložio je žalbu tražeći da o ovoj situaciji odluku donese Vrhovni sud kao najviša pravosudna instanca.
No, Vrhovni sud odbio je njegovu žalbu i potvrdio rješenje nižeg suda koji je, kako ističu u Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, odlučivao ne gledajući pred sobom osobu lišenu poslovne sposobnosti već ženu kao takvu. Drugim riječima, sud nije donio odluku zato što žena ima mentalnu retardaciju (njezine intelektualne kapacitete sud uopće nije uzimao u obzir) već zbog njezina fizičkog zdravstvenog stanja.
Oduka donesena zbog fizičkog, a ne mentalnog stanja
Ona je prvo dvoje djece rodila carskim rezom, a i za treće je bio zakazan porod na isti način. Sud je stoga angažirao vještaka ginekologa koji je ustvrdio da bi daljnjim trudnoćama i porodima ženi bio ugrožen život, jer kod svake žene nakon dva izvedena carska reza postoji opasnost od prsnuća maternice na mjestu ožiljaka, što može dovesti do smrti rodilje i fetusa. Iz tog razloga sud je zaključio da je sterilizacija jedini način da joj se zaštite zdravlje i život.
"Uvidom u rješenje Vrhovnog suda vidljivo je da se Sud prilikom donošenja rješenja prije svega rukovodio zaštitom zdravlja i života žene, imajući u vidu isključivo zdravstvene razloge kao odlučujuće za donošenje odluke. Iz obrazloženja rješenja Vrhovnog suda ne proizlazi da je odluku donio na temelju invaliditeta žene, odnosno njezinih smanjenih intelektualnih kapaciteta i poremećaja u ponašanju", kazala je za Jutarnji list Maja Pekeč Knežević, zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.
Iskorak u zaštiti prava žena s mentalnim teškoćama
Upućeni se slažu da je ovo veliki iskorak u zaštiti temeljnih ljudskih prava žena s intelektualnim teškoćama jer je donedavno za sterilizaciju osoba s mentalnom retardacijom bio dovoljan pristanak skrbnika, a bez sudskog postupka. Čak ni sama žena nad kojom se obavljala sterilizacija nije o tome najčešće bila obaviještena.
Javna je tajna, naime, da su žene s intelektualnim teškoćama smještene u ustanove mahom bile podvrgavane abortusima i sterilizacijama, a djeca koju bi rodile u pravilu su im bila oduzimana.
"To je vrlo osjetljiva tema. Priča žene za koju je sud, na prijedlog njezine majke, odlučio da se podvrgne sterilizaciji jako je slojevita priča, teško je zauzeti stav. Mnogo je toga tu za razmišljanje, i iz pozicije te mlade žene i iz pozicije njezine majke. Niti jednoj nije lako", smatra Mirjana Jakovčev, predsjednica Hrvatskog saveza udruga osoba s intelektualnim teškoćama koja je i sama majka 28-godišnje djevojke s teškoćama.
