Uz inflaciju koja već mjesecima hara i podiže cijene svih proizvoda, Hrvatsku uskoro očekuju značajne korekcije cijena struje i plina. Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić, poručio je da Hrvatska, ali nijedna druga članica Europske unije, to ne može izbjeći, iako je uvjeren da će inflacija u RH biti niža nego u EU-u.
"Do travnja će doći do određene korekcije cijena. Vlada će iskoristiti sve svoje alate kako bi taj rast cijena energenata, koje mi ne kontroliramo u potpunosti, bio što je moguće manji. Nije nevažno kako će se cijene plina i struje kretati u sljedeća dva i pol mjeseca, radi kalkulacija i procjena cijena za sljedeće razdoblje. Ako se gleda 2021. godina, porast cijene plina bio bi značajan. Upravo zbog toga ćemo pričekati još neko vrijeme. Ove godine nas može dočekati smirenje stanja na plinskom tržištu, rješenja geostrateških pitanja na relaciji EU-Rusija i nekih drugih. Kontinuirano analiziramo situaciju i reagirat ćemo na vrijeme. Od 1. travnja 2022. godine učinit ćemo sve da spriječimo rast kakav su doživjele druge zemlje EU-a", poručio je Ćorić za HRT.
Energetska nesigurnost Hrvatske
Bivši SDP-ov ministar, Siniša Hajdaš Dončić, smatra da je energetska nesigurnost u ovom trenutku najveći razvojni problem Hrvatske. Istaknuo je kako u tom smislu očekuje brzu intervenciju Vlade te dodao da će SDP oko toga biti vrlo glasan u Saboru.
"Sad bismo trebali iskoristiti MPO i napraviti generalnu transformaciju. U zadnjih deset godina smo od zemlje koja je imala 68 posto u proizvodnji plina došli smo do zemlje koja 70 posto plina uvozi. Naravno da onda više ne ovisimo samo o sebi nego i o geostrateškim igrama, o jednom nedostatku alata za bolju energetsku politiku. Zabrinjavajuće je u Hrvatskoj da su hrana i energija 42 posto zastupljene, tu smo s Litvom i Poljskom u najgorem položaju, zemlja s niskim dohotkom, tako da građani moraju na drugačiji način promatrati poskupljenja s ukupnom pričom o inflaciji", rekao je Hajdaš Dončić.
Dodao je da Vlada može reagirati određenim mjerama. "Ključni problem je tržište finalnih proizvoda. Treba jačati agenciju za zaštitu tržišta nadmetanja koja može reagirati i udariti po trgovačkim lancima i smanjivati barijere što je posao ministra gospodarstva. Samo se tako može utjecati na dodatnu liberalizaciju maloprodaje. Predložit ćemo da se uvedu vaučeri za plin za socijalne skupine, reforma daljnje poljoprivredne politike i jednokratni transferi socijalno ugroženim skupinama", istaknuo je.
Dežurni Mostov katastrofičar
Mostovom saborskom zastupniku Zvonimiru Troskotu je neobično da se prije korekcije ne objavljuju iznosi cijena struje i plina na koje bi građani trebali računati za nekoliko mjeseci. Smatra da će se cijena plina formirati prema dva scenarija.
"Jedan je da će završiti cijena plina na nekih 70 eura, a druga je da će završiti na nekih 80 eura, što znači da će kroz ta dva scenarija godišnje poskupjeti plin između 2700 i 3700 kuna. Tako da bi 660 do 750 kuna mogli biti mjesečni troškovi plina, ovisno o završnim cijenama na tržištu", upozorio je Troskot i istaknuo da su opskrbljivači u teškoj situaciji jer skupo kupuju plin, a prodaju ga po reguliranim cijenama.
"Hoće li ići u zamrzavanje cijena što ćemo se vratiti u stariji model. Ako se spominju vaučeri, onda se treba spomenuti i vaučeri koji se daju poduzećima. Treća opcija je smanjenje trošarina i PDV-a, ali onda se dovodimo u ozbiljnu situaciju ulaska u eurozonu što je postavljeno kao preambiciozni cilj. Četvrta opcija je nabavljanje plina preko EU-a s obzirom na to da to daje veliku moć", poručio je Troskot.
Ministar Ćorić ga je nazvao dežurnim Mostovim katastrofičarem, koji neovisno o temi obrazlaže crnu budućnost Hrvatske i EU. Potom je odgovorio Troskotu zašto Vlada neće poduzeti mjere koje on predlaže.
"Nije moguće podizati poduzeća jer nitko u Europi to neće raditi zbog pravila tržišnog natjecanja. Ulazak u eurozonu nije problematičan i nismo nespremni. U Hrvatskoj sustav vaučera već sada postoji, gdje 60 tisuća kućanstava tijekom 2021. prima vaučere u iznosu od 200 kuna i za to je potrošeno 116 milijuna kuna. Pitanje zajedničke nabavke plina na razini EU nije pitanje koje će se uspjeti riješiti brzo, jer sve zemlje imaju različite energetske politike, a to vodi i do različitih cijena dobave tog istog plina. Kalkulacija oko povećanja cijene plina od gospodina Troskota neće biti točna. Neozbiljno je kalkulirati i unositi psihozu među građane i poduzetnike, a to Troskot u svakoj emisiji radi", naglasio je Ćorić.
Izazovi na koje treba odgovoriti
Troskot mu je poručio da mu je žao što se on kao ministar bavi njime umjesto važnim stvarima. A zastupnik HSU-a Silvano Hrelja poručio je da će vrijeme koje tek dolazi pred društvo postavljati ogromne izazove na koje moramo odgovoriti suradnjom, a ne svađom.
"Na to treba odgovoriti suradnjom, a ne svađom. Država mora sve mjere koje ima na raspolaganju iskoristiti da se u što moguće manjoj mjeri preliju na standard građana, naročito siromašnih umirovljenika. Vjerujem da država ima dovoljno mehanizama da zaštiti one najsiromašnije i socijalno najugroženije. Vaučeri su samo jedan od instrumenata koji se mogu koristiti. Hrvatska treba samodostatnost u proizvodnji hrane i energetsku samodostatnost. To nije pitanje i obveza samo ove Vlade već i svih generacija u Hrvatskoj", zaključio je Hrelja dodavši da u Hrvatskoj nema stvarne slike siromaštva.
