Na dnevnom redu 15. sjednice Vlade, između ostalog, prijedlog je odluke o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, kao i izmjene Zakona o poljoprivredi.
Uvodno se obratio premijer Andrej Plenković te još jednom osudio masakr u Daruvaru.
"Šokirani smo monstruoznim činom koji je rezultirao sa šest poginulih osoba i još toliko ranjenih. Intenzivirat ćemo akcije za vraćanje ilegalnog oružja koje posjeduju građani”, rekao je premijer.
Podsjetio je da je Ministarstvo vanjskih poslova proglasilo tri crnogorska dužnosnika nepoželjnima u Hrvatskoj.
"Održali smo i veliki godišnji sastanak s turističkim sektorom. Imamo pet posto više dolazaka i noćenja, jedan posto više veći promet na autocestama i zračnim lukama, podaci o fiskalizaciji su veći, ova će sezona biti izrazito uspješna", kazao je Plenković te dodao da je Hrvatska na 18. mjestu po globalnim turističkim destinacijama. Izrazio je nadu da će svi biti "mudri s cijenama".
Vlada će danas donijeti i odluku o potpori općini Bošnjaci radi ublažavanja posjedica nevremena, dodao je te najavio da će ministar Damir Habijan izvijestiti o detaljima povećanja plaća dužnosnicima.
“Godinama nije mijenjana plaća državnih dužnosnika, a sada su napokon stvoreni svi uvjeti za to. Ministar Damir Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje o uređenju dužnosničkih plaća”, kazao je Plenković.
Ministar Habijan izložio je prezentaciju u kojoj se vidi da bi usklađivanjem osnovica dužnosničke plaće iznosila koliko i službenička.
Habijan je izložio uz prezentaciju prijedlog osnovice za povećanje plaća državnih dužnosnika. Naglasio je u tom kontekstu rast BDP-a 13 kvartala zaredom i veći od prosjeka EU-a, dobar kreditni rejting, nikad veću zaposlenost i nikad manju nezaposlenost.
"U prvom slajdu možemo vidjeti omjer osnovice državnih službenika i namještenika te dužnosnika, kako se od 2002. godine naovamo postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice, na početku su one bile jednake. Danas dužnosnička osnovica vrijedi 50 posto od službeničke", kazao je Habijan.
"Na sljedećem slajdu imamo iznos osnovice za obračun plaća od 2002. do 2009. godine. Osnovice su bile iste, one su rasle s 561,74 na 718,74 eura. Tada 2009. su jedna i druga smanjene i to dužnosnička viša od službeničke. Nakon toga službenička je ostala ista dok je dužnosnička nastavljala padati za čak 28,2 posto. Od 2016. godine službenička osnovica raste a dužnosnička stagnira, što je vidljivo i u ovom prikazu. Usklađivanjem bi dužnosnička iznosila koliko i službenička", kazao je Habijan.
"Obzirom da navedena dužnosnička osnovica nije pratila povećanje osnovice za obračun plaće, znatno su na taj način narušeni odnosi između državnih dužnosnika s jedne strane i državnih službenika i namještenika s druge strane. Na ovom trećem slajdu na primjeru bruto dužnosničke plaće od 3000 eura vidi se koliko je 2016. bila veća od prosječne medijalne i minimalne plaće i koliko se taj odnos smanjio na štetu dužnosničkih plaća do 2024. godine. Od listopada 2016. godine do danas, kumulativna inflacija iznosila je 29.8 posto. Prosječna neto mirovina povećana je za 61 posto, medijalna neto plaća za 71 posto, prosječna neto plaća za 77 posto, minimalna neto plaća za 103 posto. istodobno, dužnosničke plaće nominalno nisu povećane", kazao je Habijan.
"Na zadnjem slajdu vidimjo koliko je 2016. godine dužnosnička plaća od 3000 eura bruto prosječno "vrijedila" prosječnih plaća - gotovo tri. Medijalnih, oko 3 i pol te minimalnih 7,25, a koliko vrijedi danas - prosječnih plaća 1,6, medijalnih oko 2 te minimalnih oko 3,6. Usklađivanjem osnovica bi se taj omjer vratio na omjere koji su vrijedili 2016. godine", kazao je Habijan te dodao da je za provedbu odluke potrebno osigurati 9,8 milijuna eura godišnje, odnosno u ovoj godini 4,1 milijun eura.
